Samoposlužne blagajne posljednjih su godina postale uobičajen prizor u trgovinama diljem Hrvatske. Kupcima omogućuju da sami skeniraju proizvode, odaberu način plaćanja i napuste trgovinu bez klasičnog čekanja u redu. No, sve češće se postavlja pitanje trebaju li potrošači za posao koji su nekada obavljali zaposlenici biti dodatno nagrađeni, piše Jutarnji list.
U Sjedinjenim Američkim Državama upravo se o tome razvila ozbiljna rasprava. U New Yorku je u svibnju predstavljen prijedlog zakona prema kojem bi trgovci kupcima trebali odobriti 10 posto popusta na kupnju obavljenu putem samoposlužne blagajne.
Prijedlog je podnijela njujorška odvjetnica Nikki Lucas, a temelji se na ideji da bi dio uštede koju trgovci ostvaruju korištenjem tehnologije samoposluživanja trebao pripasti upravo potrošačima.
Kupac radi dio posla umjesto trgovca
Zagovornici prijedloga smatraju da samoposlužne blagajne trgovcima omogućuju smanjenje troškova rada i operativnih troškova, dok se dio posla koji su ranije obavljali zaposlenici prebacuje na kupce.
U obrazloženju prijedloga navedeno je da bi obvezni popust predstavljao svojevrsnu naknadu za sudjelovanje potrošača u procesu naplate te omogućio kupcima da sudjeluju u financijskim uštedama koje donosi tehnologija samoposluživanja.
Sudbina prijedloga zasad nije poznata. Predstavljen je neposredno prije ljetne stanke, a prije eventualnog glasovanja u Senatu mora proći odgovarajuće odbore i Skupštinu.
U New Yorku su se već ranije pojavili i drugi prijedlozi vezani uz regulaciju samoposlužnih blagajni. Jedan od njih predviđa ograničavanje broja artikala koje kupac može kupiti na samoposlužnoj blagajni na najviše 15, dok bi trgovci istodobno morali osigurati najmanje jednog zaposlenika na svake tri takve blagajne.
Protivnici smatraju da bi popust na kraju platili kupci
Prijedlozi su odmah izazvali i protivljenje. Jedan od glavnih argumenata protivnika jest da bi trgovci eventualni trošak odobrenih popusta mogli nadoknaditi povećanjem cijena drugih proizvoda.
Zbog toga dio kritičara smatra da bi takva regulacija mogla biti kontraproduktivna i da bi u konačnici ponovno najveći dio troška snosili sami potrošači.
Ipak, pitanje kome samoposlužne blagajne donose veću korist – trgovcima ili kupcima – sve je aktualnije. Trgovci dobivaju mogućnost optimizacije poslovanja i smanjenja dijela troškova, dok kupci dobivaju mogućnost brže kupnje i veću kontrolu nad procesom naplate.
U Hrvatskoj zasad nema rasprave o popustu
Samoposlužne blagajne tako su od eksperimentalne novosti postale sastavni dio kupnje u velikom broju hrvatskih trgovina. Ipak, iskustvo kupaca nije uvijek idealno.
Problemi s neprepoznatim artiklima, proizvodima bez odgovarajućeg koda, vaganjem, vrećicama ili tehničkim poteškoćama nisu rijetkost, pa se kupci i dalje povremeno moraju obraćati zaposlenicima za pomoć.
Unatoč tome, trgovci ističu da kupcima nude dodatnu mogućnost izbora, dok se pitanje financijske naknade za korištenje samoposlužnih blagajni u Hrvatskoj zasad ne otvara.
Za razliku od New Yorka, gdje se već raspravlja o tome treba li kupcu pripasti dio uštede ostvarene samoposlužnom tehnologijom, u Hrvatskoj zasad nema najava uvođenja 10-postotnog popusta za kupce koji sami skeniraju i naplaćuju svoju kupnju.
