Međimurski policajci od 3. do 9. kolovoza provodili su pojačani nadzor brzine na prometnicama, s ciljem povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu i sprječavanja prometnih nesreća.
Tijekom akcije policija je utvrdila ukupno 232 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a čak 115 odnosilo se na nepropisnu brzinu kretanja.
Osim prekoračenja brzine, policijski službenici evidentirali su i druge prometne prekršaje. Utvrđeno je sedam slučajeva upravljanja vozilom uz prisutnost alkohola u krvi, jedan prekršaj nepropisnog obilaženja i pretjecanja te pet prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.
Evidentiran je i jedan prekršaj nepropisne uporabe svjetala u prometu, kao i šest slučajeva nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.
Policija je zabilježila i dva slučaja isteka važenja prometne dozvole za više od 15 dana, dva slučaja upravljanja vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje te jedan slučaj upravljanja vozilom za vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilima.
Među prekršajima se posebno ističe i 47 slučajeva nekorištenja sigurnosnog pojasa, 11 prekršaja nepropisne uporabe zaštitne kacige te 34 ostala prekršaja.
Tijekom nadzora utvrđeno je i pet prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici te jedan prekršaj iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
Vozio 222 km/h tamo gdje je dopušteno 130
Najveće prekoračenje brzine policija je zabilježila u četvrtak, 6. kolovoza, u 18:14 sati.
Na 19. kilometru autoceste A4 Zagreb – Goričan, gdje je najveća dopuštena brzina 130 km/h, nadzorna kamera snimila je osobni automobil mađarskih nacionalnih oznaka koji se kretao brzinom od čak 222 km/h.
To znači da je vozač brzinu prekoračio za čak 92 km/h.
Budući da je vozilo u vlasništvu pravne osobe iz Mađarske, policija će na adresu vlasnika uputiti obavijest o počinjenom prekršaju.
Za vožnju na cesti izvan naselja brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od 660 do 1990 eura.
Policija ovakvim pojačanim nadzorima nastoji smanjiti broj prometnih prekršaja i povećati sigurnost na cestama, osobito na dionicama na kojima veće brzine mogu imati ozbiljne posljedice za sve sudionike u prometu.
