Toplinski val koji Hrvatsku zahvaća već tjednima ne pokazuje znakove skorog popuštanja. Državni hidrometeorološki zavod ponovno je izdao niz upozorenja za cijelu zemlju, a najteže će biti u Dalmaciji, gdje se očekuju temperature i do 38 stupnjeva, prenosi Danica.
Ekstremna vrućina ne predstavlja samo ozbiljan rizik za zdravlje građana. Visoke temperature i suša stvaraju i idealne uvjete za izbijanje i brzo širenje požara, koji su i ove turističke sezone jedan od najvećih izazova na hrvatskoj obali, ali i u kontinentalnom dijelu zemlje.
Od početka ljeta veliki požari zabilježeni su od Istre do juga Dalmacije, a slična situacija posljednjih tjedana pogađa i brojne europske zemlje. Najteže su stradale Grčka, Francuska i Španjolska, gdje su požari dosad zahvatili područje od oko pola milijuna hektara.
U takvim okolnostima posebna odgovornost pada na vatrogasce, koji se nalaze na prvoj liniji obrane od sve češćih i ekstremnijih požara.
Hrvatska među europskim rekorderima
Prema najnovijim podacima Eurostata, u Europskoj uniji je prošle godine bilo registrirano oko 372.000 profesionalnih vatrogasaca, što čini 0,18 posto ukupno zaposlenih u EU.
Kada se usporedi udio profesionalnih vatrogasaca u ukupnom broju zaposlenih, na vrhu je Grčka s 0,47 posto. Hrvatska je na visokom drugom mjestu s udjelom od 0,43 posto, dok je treći Portugal s 0,33 posto.
Hrvatska tako prema dostupnim podacima ima znatno veći udio profesionalnih vatrogasaca od svih svojih susjeda. Mađarska je na 12. mjestu, Italija na 14., dok se Austrija nalazi pri samom dnu ljestvice.
Podaci za Sloveniju nisu dostupni, no procjenjuje se da u toj zemlji radi oko 650 profesionalno zaposlenih vatrogasaca.
Zanimljivo je i da se Francuska i Španjolska, zemlje koje su ove godine među najteže pogođenima velikim požarima, nalaze tek na 16. i 17. mjestu prema udjelu profesionalnih vatrogasaca u ukupnom broju zaposlenih.
Na samom dnu ljestvice nalazi se Nizozemska, gdje profesionalni vatrogasci čine svega 0,05 posto zaposlenih.
Građani vatrogascima vjeruju najviše
Hrvatska se pritom može pohvaliti i visokim povjerenjem građana u vatrogasce.
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasci su institucija kojoj hrvatski građani najviše vjeruju. Njihov rad pozitivno ocjenjuje čak 97 posto građana.
Iza vatrogasaca slijede Hrvatska gorska služba spašavanja i hitna pomoć.
Podaci o broju profesionalnih vatrogasaca tako dolaze u trenutku kada se njihov posao dodatno usložnjava. Sve češći toplinski valovi, dugotrajna sušna razdoblja i ekstremni vremenski uvjeti povećavaju opasnost od velikih požara, a upravo se vatrogasci prvi moraju suočiti s njihovim posljedicama.
Hrvatska je, barem prema udjelu profesionalno zaposlenih vatrogasaca, pri samom europskom vrhu. Istodobno, sve veća opasnost od požara pokazuje koliko je takav sustav važan za sigurnost građana, infrastrukture i turističkih područja.
