Veći unos proteina nije nužno bolji za zdravlje. Novo istraživanje sugerira da bi kod mnogih odraslih osoba koje nisu osobito tjelesno aktivne umjereniji unos proteina mogao biti povezan sa zdravijim starenjem, a potencijalno i duljim životnim vijekom, prenosi Index.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Cell Press Blue, obuhvatilo je analizu više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima. Znanstvenici su proučavali kako količina proteina u prehrani utječe na metabolizam, stanične procese i zdravlje tijekom starenja.
Manje proteina može imati određene koristi
Rezultati upućuju na to da smanjenje unosa proteina u određenim okolnostima može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica te pridonijeti njihovu boljem funkcioniranju.
Ipak, istraživači naglašavaju da učinak nije jednak kod svih. Koristi i potencijalni rizici ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.
– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.
No problem bi mogao nastati kada osobe koje se malo kreću konzumiraju velike količine proteina bez stvarne potrebe za njima.
– Budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje – dodao je Lamming.
Prekomjeran unos povezuje se s određenim rizicima
Autori istraživanja posebno su analizirali ulogu pojedinih aminokiselina, odnosno sastavnih dijelova proteina. Među njima su metionin, izoleucin i valin.
Prema rezultatima analiziranih istraživanja, prekomjeran unos tih aminokiselina može biti povezan s većim rizikom od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.
Istodobno, neka novija istraživanja provedena na ljudima sugeriraju da smanjenje unosa proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva, a u određenim okolnostima može povoljno utjecati i na regulaciju šećera u krvi.
Za aktivne osobe vrijede drugačija pravila
Ipak, rezultati ne znače da bi svi trebali smanjiti unos proteina. Upravo suprotno, tjelesno aktivne osobe, a posebno stariji ljudi koji redovito vježbaju, mogu imati koristi od većeg unosa proteina.
Druga istraživanja pokazuju da dovoljan unos proteina u kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću može pomoći starijim osobama u očuvanju mišićne mase i smanjenju gubitka mišića povezanog sa starenjem.
Zato znanstvenici naglašavaju da ne postoji jedna optimalna količina proteina koja odgovara svima. Potrebe se mijenjaju ovisno o dobi, zdravstvenom stanju, prehrani i razini fizičke aktivnosti.
Poruka istraživanja stoga nije da su proteini štetni, već da više nije uvijek bolje. Za osobe koje vode sjedilački način života pretjerivanje s proteinskom hranom i dodacima prehrani možda nema očekivane koristi, dok kod aktivnih osoba adekvatan unos proteina ostaje važan za održavanje i izgradnju mišića.
