Indeks tjelesne mase (ITM) desetljećima se koristi kao jedan od glavnih pokazatelja za procjenu tjelesne težine i mogućih zdravstvenih rizika. No, ovaj jednostavan izračun ima važan nedostatak – ne pokazuje gdje se masnoća nalazi niti koliko osoba ima mišićne mase, piše Živim.
Zbog toga dvije osobe mogu imati jednak ITM, ali potpuno različitu tjelesnu kompoziciju. Jedna može imati više mišića i manje masnog tkiva, dok druga može imati manje mišićne mase i veću količinu masnoće oko struka.
Upravo bi takva, takozvana visceralna masnoća, mogla biti važniji pokazatelj zdravlja srca od same tjelesne mase. Na to upućuje istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
Opseg struka može otkriti skriveni rizik
Istraživači su analizirali zdravstvene podatke gotovo 260.000 ljudi kojima su bili izmjereni opseg struka i omjer opsega struka i bokova (WHR). Podatke su zatim povezali s različitim srčanožilnim ishodima, uključujući srčani i moždani udar, zatajenje srca, fibrilaciju atrija, koronarnu bolest srca i smrtnost povezanu s kardiovaskularnim bolestima.
Posebno su se izdvojili ispitanici koji prema ITM-u nisu bili klasificirani kao pretili.
Osobe normalne tjelesne mase ili s prekomjernom tjelesnom masom, ali s povećanim opsegom struka ili nepovoljnim omjerom struka i bokova, imale su između 15 i 50 posto veći rizik za pojedine srčanožilne probleme.
Drugim riječima, broj koji pokazuje vaga ne govori baš sve. Osoba može imati ITM koji nije u kategoriji pretilosti, a istodobno imati značajnu količinu abdominalne, odnosno visceralne masnoće, koja može povećati metabolički i kardiovaskularni rizik.
Nije svaka masnoća na trbuhu ista
Važno je razlikovati potkožnu i visceralnu masnoću.
Potkožna masnoća nalazi se neposredno ispod kože i ona je masno tkivo koje možemo „uhvatiti“ prstima. Visceralna masnoća nalazi se dublje, unutar trbušne šupljine, gdje okružuje unutarnje organe.
Upravo je visceralna masnoća metabolički aktivna i može utjecati na procese važne za zdravlje cijelog organizma. Prema objašnjenju stručnjaka, visceralno masno tkivo može otpuštati tvari koje potiču upalu u organizmu.
Takvi procesi mogu nepovoljno utjecati na regulaciju šećera u krvi, krvni tlak i razinu kolesterola, čime se postupno može povećavati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Zašto ITM nije dovoljan?
Indeks tjelesne mase računa se na temelju tjelesne mase i visine. Jednostavan je, jeftin i praktičan, zbog čega se desetljećima koristi u medicini i javnom zdravstvu.
Međutim, ITM ne može pokazati gdje je masnoća raspoređena niti razlikovati mišićnu masu od masnog tkiva.
Zato se sve više naglašava kako procjena zdravstvenog rizika ne bi trebala počivati samo na jednom broju. Uz tjelesnu masu i visinu važno je uzeti u obzir i opseg struka, raspored masnog tkiva te druge zdravstvene pokazatelje.
Kako smanjiti visceralnu masnoću?
Trbušnjaci mogu ojačati i oblikovati mišiće trbušne stijenke, ali ne mogu ciljano ukloniti visceralnu masnoću. Za smanjenje količine masnog tkiva oko trbuha i poboljšanje metaboličkog zdravlja važan je cjelovit pristup.
Stručnjaci preporučuju:
- uravnoteženu prehranu s manje zasićenih masti i dodanog šećera
- dovoljan unos vlakana i kvalitetnih izvora proteina
- redovitu tjelesnu aktivnost
- ograničavanje alkohola
- kvalitetan i dovoljan san
- upravljanje kroničnim stresom.
Drugim riječima, ne postoji vježba koja može „istopiti“ samo visceralnu masnoću. Promjene životnih navika koje smanjuju ukupnu količinu tjelesne masnoće mogu pomoći i u smanjenju masnoće nakupljene u području trbuha.
Kako pravilno izmjeriti omjer struka i bokova?
Jedan od pokazatelja rasporeda masnog tkiva je omjer opsega struka i bokova (WHR).
Za izračun je najprije potrebno izmjeriti opseg struka. Krojačka centimetarska traka postavlja se oko struka, prema standardiziranom mjestu mjerenja.
Potom se mjeri opseg bokova na najširem dijelu stražnjice.
Kada imate oba podatka, WHR se izračunava tako da se opseg struka podijeli s opsegom bokova.
Primjerice, ako je opseg struka 90 centimetara, a bokova 100 centimetara, WHR iznosi 0,90.
Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, WHR iznad 0,90 kod muškaraca i iznad 0,85 kod žena povezan je s povećanim zdravstvenim rizikom.
Neke javnozdravstvene preporuke kao jednostavan pokazatelj koriste i odnos opsega struka i tjelesne visine, pri čemu se često ističe da bi opseg struka trebao biti manji od polovice tjelesne visine.
Ipak, nijedan pojedinačni broj ne može samostalno postaviti dijagnozu. ITM, opseg struka i WHR najbolje je promatrati kao dio šire procjene zdravstvenog rizika, posebno kada postoji povišen krvni tlak, šećer ili kolesterol.
