Prema pisanju Indexa, svjetske cijene hrane ove bi godine mogle značajno porasti, a najveći rast očekuje se kod pšenice, što bi se moglo preliti i na cijene kruha, tjestenine, keksa i drugih proizvoda.
Britanska ekonomska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da će globalne cijene hrane u 2026. godini porasti za 11,8 posto, a u 2027. godini mogle bi dodatno porasti za 4,8 posto.
Najveći rast očekuje se kod žitarica, voća, povrća i mliječnih proizvoda. Proizvodnju dodatno ugrožavaju ekstremne vrućine i suše koje su pogodile brojne dijelove Europe, dok poljoprivrednicima troškove povećavaju i visoke cijene energije, goriva i gnojiva.
Prognoza uroda žitarica sve lošija
Nakon toplinskog vala u Europi, briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u srpnju je smanjilo prognozu uroda žitarica u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu s 295,5 na 286,6 milijuna tona. Prošle godine urod je iznosio oko 310 milijuna tona.
Na rast troškova utječu i ratovi te poremećaji u opskrbi sirovinama. Cijene dizela na svjetskoj razini u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, dok Oxford Economics očekuje da će cijene gnojiva ove godine porasti za 22 posto.
Rat u Ukrajini također snažno utječe na tržište hrane. Rusija i Ukrajina zajedno sudjeluju s nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i s više od 10 posto izvoza kukuruza.
Pšenica pod najvećim pritiskom
Pšenica bi mogla biti među najvećim problemima, budući da njezina proizvodnja zahtijeva velike količine gnojiva.
Oxford Economics očekuje da će cijena pšenice u trećem tromjesečju 2026. biti 36 posto viša nego godinu ranije, odnosno oko 4,40 eura za približno 20 kilograma.
Poskupljenje pšenice moglo bi se postupno preliti i na cijene brojnih proizvoda, među kojima su kruh, tjestenina, keksi i pahuljice za doručak.
Prvo bi moglo poskupjeti voće i povrće
Potrošači bi prvi udar mogli osjetiti na svježoj hrani.
Prema procjeni Oxford Economicsa, cijene voća i povrća mogle bi početi snažnije rasti već za dva do tri mjeseca, što znači da bi se poskupljenja u trgovinama mogla osjetiti tijekom listopada i studenoga.
Kod prerađene hrane proces je sporiji zbog vremena potrebnog za žetvu i obradu, pa se vrhunac poskupljenja očekuje za šest do devet mjeseci, odnosno između veljače i svibnja 2027. godine.
Ako se prognoze ostvare, hrvatske bi potrošače tako mogao dočekati novi val poskupljenja hrane, posebno kod osnovnih namirnica koje svakodnevno kupujemo.
