Iako 2026. godina donosi uočljivo usporavanje rasta plaća i ukupne zaposlenosti, stanje na domaćem tržištu rada i dalje se drži na solidnim temeljima, piše Poslovni.hr.
Podaci za prvu polovicu godine pokazuju da su primanja radnika nastavila rasti, pri čemu je lipanj donio i blagi preokret. Godišnji rast prosječne neto plaće u isplatama za taj mjesec ubrzao je na 7,7 posto, nakon što je mjesec ranije iznosio točno 7 posto.
Kada se obuhvati svih prvih šest mjeseci, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama zabilježila je nominalni skok od 10,4 posto, što prilagođeno za inflaciju predstavlja realni rast od 6,4 posto. Sam lipanjski prosjek donio je realno povećanje kupovne moći od tri posto. Usporavanje je pak znatno vidljivije na bruto razin. U prvom polugodištu bruto plaće nominalno su porasle za 8,8 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine taj rast iznosio 11,2 posto.
Neto plaća već duže vrijeme raste
Istodobno, medijalna neto plaća već duže vrijeme raste snažnije od prosječne, dosegnula je u lipnju 1345 eura, što je 9,1 posto više nego godinu dana prije. No, unatoč tom pomaku, raspodjela dohotka i dalje ukazuje na ranjivost najslabije plaćenih radnika. Petina zaposlenih u Hrvatskoj još uvijek nije prešla prag od 1000 eura neto. Za najnižih 20 posto isplaćeni neto iznos u lipnju ostao je ispod 980 eura.
Što se tiče same zaposlenosti, najnovije brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS) otvorile su pitanja zbog neočekivano velikog razmaka u odnosu na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Zbog metodoloških razlika i izvora odstupanja su uobičajena, ali je razlika potkraj srpnja narasla na gotovo 36 tisuća osoba, za razliku od prošlogodišnjih 17.000. Dok je HZMO na kraju srpnja bilježio više od 1,8 milijuna osiguranika (rast od 0,78 posto ili oko 14.000 ljudi više nego lani), DZS navodi nepunih 1,77 milijuna zaposlenih, sugerirajući pad ukupne zaposlenosti od 1,8 posto (oko 4 600 ljudi manje).
Prema DZS-ovoj analizi radnog odnosa u pravnim osobama, godišnji rast broja zaposlenih potkraj srpnja zabilježen je u samo dvije od 20 skupina djelatnosti: obrazovanju (+2,7 posto) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (+1,1 posto).
Na drugoj strani, pravne osobe ukupno bilježe pad zaposlenih za 2,2 posto (oko 6600 radnika manje), dok je u obrtima i slobodnim profesijama broj zaposlenih porastao za 1,2 posto (oko 2900 više). Najveći pritisak i dalje trpi prerađivačka industrija, koja i u srpnju i u prosjeku prvih sedam mjeseci bilježi pad broja zaposlenih od oko pet posto.
