Više od 1,2 milijuna umirovljenika trebalo bi tijekom rujna primiti usklađene mirovine, a prema procjenama povećanje bi moglo iznositi 5,38 posto. Riječ je o znatno većem usklađenju od siječanjskih 2,68 posto, a konačnu odluku još treba donijeti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Prema pisanju Poslovnog dnevnika, nakon objave podataka o plaćama i potrošačkim cijenama za lipanj poznati su svi podaci potrebni za izračun usklađivanja. Ipak, procijenjenih 5,38 posto još treba potvrditi službenom odlukom HZMO-a.
Usklađivanje mirovina provodi se dvaput godišnje, a izračun se temelji na kretanju prosječnih plaća i inflacije, pri čemu se primjenjuje omjer 85:15 u korist većeg faktora rasta.
Neki će dobiti više od 130 eura
Iako se usklađivanje odnosi na sve mirovine, povećanje neće svima biti jednako. Iznos ovisi o visini postojeće mirovine, ali i o načinu na koji je ona određena.
Najveću povišicu dobit će korisnici najviših mirovina, među kojima su i pojedine skupine umirovljenika po posebnim propisima.
Tako je prosječna mirovina saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i glavnog državnog revizora 2436,32 eura. Nakon usklađivanja trebala bi biti veća za oko 131 euro, odnosno dosegnuti približno 2567 eura.
Članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), kojih je oko 120, prosječna mirovina od 2121,40 eura trebala bi porasti za oko 114 eura.
Braniteljima prosječno gotovo 78 eura više
Među brojnijim skupinama korisnika mirovina po posebnim propisima su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji.
Njihova prosječna mirovina iznosi 1442,69 eura, a nakon usklađivanja trebala bi porasti za oko 77,62 eura, na nešto više od 1520 eura.
Veće povećanje dobit će i neke druge skupine, među kojima su umirovljeni vatrogasci, članovi vokalnih i plesnih ansambala, bivši politički zatvorenici te umirovljeni radnici na poslovima razminiranja.
Kod umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema redovitim propisima, najveću korist od usklađivanja imat će oni s 40 i više godina mirovinskog staža. Njihova prosječna mirovina od 1029 eura trebala bi porasti na gotovo 1085 eura.
Najmanje povećanje za korisnike najnižih mirovina
S druge strane, najmanju će povišicu dobiti korisnici najnižih mirovina. Njima bi usklađivanje u prosjeku trebalo donijeti nešto više od 27 eura, čime bi prosječna najniža mirovina trebala dosegnuti nešto manje od 505 eura.
Invalidske mirovine, koje su nedavnim izmjenama ZOMO-a povećane zbog promjene mirovinskog faktora, prosječno iznose oko 530 eura. Nakon usklađivanja trebale bi dosegnuti približno 558,75 eura.
Prosječne obiteljske mirovine trebale bi pak porasti za oko 29 eura, na približno 575,50 eura.
Isplata stiže sa zaostacima
Iako se usklađivanje formalno provodi u siječnju i srpnju, isplata povećanih mirovina u praksi često kasni zbog čekanja službenih statističkih podataka i donošenja odluka.
Zato bi se ovogodišnje povećanje trebalo isplatiti tijekom rujna, a moguće i listopada, no umirovljenicima će pritom biti isplaćeni i zaostaci za mjesece u kojima su čekali usklađene mirovine.
Važno je pritom naglasiti da se postotak od 5,38 posto ne mora automatski preslikati na svaku pojedinačnu mirovinu. Na konačan iznos mogu utjecati mirovinski faktor, porez, ovrhe, dodaci i druga umanjenja, ovisno o konkretnoj situaciji korisnika.
