Ljetni maksimumi potrošnje električne energije u Hrvatskoj posljednjih su godina premašili zimske, a ovog je kolovoza zabilježen novi povijesni rekord. Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), satna potrošnja dosegnula je 3400,5 megavatsata (MWh), i to u 21 sat, prenosi Index.
Za usporedbu, najveća satna potrošnja tijekom zime 2023./2024. iznosila je 2905 MWh, godinu poslije 3052 MWh, a prošle zime 3264,2 MWh. Ljetni maksimum 2024. bio je 3362,8 MWh, dok je prošle godine iznosio 3150,1 MWh.
Promjena odnosa između ljetne i zimske potrošnje posljednjih je godina sve izraženija. Toplija ljeta, sve veća uporaba klima-uređaja i rast turističke aktivnosti povećavaju potrebu za električnom energijom tijekom ljetnih mjeseci.
Potrošnja raste treću godinu zaredom
Podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju da hrvatska potrošnja električne energije raste treću godinu zaredom. Od siječnja do kraja srpnja 2024. potrošeno je 10,436 milijuna MWh, 2025. godine 10,530 milijuna MWh, a ove godine 10,632 milijuna MWh.
To znači da je potrošnja u prvih sedam mjeseci ove godine bila oko jedan posto veća nego lani, odnosno 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024.
Posebno se ističe siječanj, kada je potrošnja dosegnula 1,834 milijuna MWh, što je 7,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ljetni mjeseci zasad pokazuju nešto umjereniji rast.
Unatoč rekordnim vrućinama, ovogodišnji srpanj nije nadmašio rekord iz 2024. Potrošeno je 1,662 milijuna MWh, dok je u srpnju 2024. potrošnja iznosila 1,806 milijuna MWh.
Iz HOPS-a pritom upozoravaju da se utjecaj toplinskih valova ne može jednostavno procjenjivati usporedbom pojedinih dana jer na potrošnju utječu brojni čimbenici, poput dana u tjednu, trajanja toplinskog vala, vlažnosti, vjetra, blagdana i velikih sportskih događaja.
Najveće opterećenje je između 20 i 22 sata
Zanimljivo je da se najveće opterećenje elektroenergetske mreže tijekom ljeta bilježi između 20 i 22 sata, kada se istodobno koriste klima-uređaji i brojni drugi kućanski uređaji.
Visoka potrošnja postoji i tijekom dana, osobito između 12 i 15 sati, no tada dio potreba pokrivaju vlastite sunčane elektrane. Zbog toga se ta potrošnja u istoj mjeri ne vidi kao opterećenje mreže.
Turizam dodatno mijenja sliku. U područjima s velikim brojem turista lokalno opterećenje mreže može značajno porasti, a u pojedinim dijelovima zemlje odnos između ljetne i zimske potrošnje doseže čak pet prema jedan.
Solar i baterije mogli bi rasteretiti mrežu
Jedno od mogućih rješenja za sve izraženije ljetne vrhunce je kombinacija sunčanih elektrana, baterijskih spremnika i pametnog upravljanja potrošnjom.
Solarne elektrane najveći dio energije proizvode tijekom dana, kada mogu smanjiti potrebu za preuzimanjem električne energije iz mreže. Baterije bi pritom omogućile da se dio te energije pohrani i koristi navečer, upravo kada je opterećenje najveće.
HEP stoga razvija projekte baterijskih spremnika uz sunčane elektrane Korlat i Sukošan, a dugoročno se računa i na nove hidroenergetske kapacitete.
Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora. Solarne elektrane dosegnule su oko 1500 MW instalirane snage, čime su početkom ove godine prvi put prestigle vjetroelektrane.
Mreža mora pratiti ubrzani rast proizvodnje
Rast solarnih elektrana, međutim, donosi i nove izazove. Na distribucijsku mrežu HEP-a početkom godine bilo je priključeno oko 44.000 sunčanih elektrana, dok se proizvodni projekti, prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, realiziraju znatno brže od jačanja prijenosne i distribucijske mreže.
Problem predstavljaju zagušenja mreže, ograničeni kapaciteti za prihvat novih elektrana i potreba za modernizacijom infrastrukture.
HGK pritom očekuje da će potrošnja električne energije nastaviti rasti. Elektrifikacija prometa i grijanja, digitalizacija i razvoj podatkovnih centara trebali bi dodatno povećavati potrebe za električnom energijom.
Hrvatska tako ulazi u razdoblje u kojem više nije ključno samo proizvoditi dovoljno električne energije. Sve važnije postaje kada se energija proizvodi, kada se troši i koliko je elektroenergetska mreža sposobna prilagoditi se tim promjenama.
