Hrvatska se posljednjih deset godina snažno približila Sloveniji po plaćama. Od lipnja 2016. do lipnja 2026. prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je čak 106 posto, dok je u Sloveniji rast iznosio 69 posto, piše Poslovni dnevnik.
U lipnju ove godine hrvatska prosječna neto plaća dosegnula je 1555 eura, a slovenska 1723 eura. Razlika je tako smanjena na 168 eura, pokazuju podaci hrvatskog i slovenskog statističkog zavoda koje je usporedio portal Raditi.eu.
Još prije deset godina slovenska je neto plaća bila 35 posto viša od hrvatske. Danas je prednost Slovenije pala na 10,8 posto.
Hrvatska brže povećava i bruto plaće
Sličan trend vidljiv je i kod bruto plaća. Hrvatska je od 2016. do 2026. povećala prosječnu bruto plaću sa 1030 na 2184 eura, odnosno za 112 posto.
U Sloveniji je bruto plaća u istom razdoblju porasla sa 1564 na 2751 euro, odnosno 76 posto.
Slovenska prednost tako je smanjena s 51,9 na 26 posto. Ipak, bruto i neto iznose treba uspoređivati s oprezom jer se porezni sustavi i način obračuna doprinosa razlikuju između dviju država.
Plaće su rasle i nakon uračunavanja inflacije
Nominalni rast ne pokazuje cijelu sliku jer su u međuvremenu snažno porasle i cijene. Prema izračunu ekonomskog analitičara Ivice Brkljače, realna prosječna neto plaća u Hrvatskoj od lipnja 2016. porasla je 42,9 posto, dok je u Sloveniji rast iznosio 25 posto.
Hrvatska još nije dosegnula slovensku razinu plaća, što je povezano i s većom produktivnošću slovenskog gospodarstva. No, velik dio nekadašnjeg jaza u međuvremenu je zatvoren.
Rast realnih plaća pritom nije bio ravnomjeran. Visoka inflacija tijekom 2022. smanjila je njihovu kupovnu moć, dok su realne plaće tijekom većeg dijela 2023. stagnirale.
Preokret je uslijedio krajem 2023. godine. Nominalne plaće nastavile su snažno rasti, a inflacija je usporila, što je omogućilo snažan rast realnih primanja.
Hrvatska među rekorderima EU-a
Snažan rast plaća posebno dolazi do izražaja u usporedbi s Europskom unijom.
Trošak plaća i nadnica po satu u Hrvatskoj je tijekom 2025. porastao 11,6 posto, dok je prosjek EU-a iznosio 4,1 posto. Veći rast zabilježila je samo Bugarska, s 13,1 posto.
Trend se nastavio i početkom 2026. U prvom tromjesečju trošak plaća i nadnica po satu u Hrvatskoj bio je 9,2 posto veći nego godinu ranije, dok je prosjek EU-a iznosio 3,7 posto.
Hrvatska je time imala treći najveći rast u Europskoj uniji, iza Mađarske i Bugarske.
Hrvatska još uvijek daleko od europskog prosjeka
Brz rast, međutim, ne znači da je Hrvatska dostigla razvijenija europska tržišta rada.
Prosječni trošak rada po satu u Hrvatskoj je 2025. iznosio 18,40 eura, dok je prosjek EU-a bio 34,90 eura.
Drugim riječima, hrvatski trošak rada i dalje je tek nešto veći od polovice europskog prosjeka.
Ukupni trošak rada u Hrvatskoj, koji uključuje i doprinose poslodavaca, u prvom tromjesečju 2026. porastao je 9,6 posto, nasuprot 3,6 posto na razini EU-a.
Rast plaća mogao bi usporiti
Hrvatska posljednjih godina bilježi izrazito brz rast plaća, no pitanje je koliko takav tempo može potrajati.
Podaci Europske središnje banke pokazuju da bi se rast ugovorenih plaća u europodručju u drugoj polovici 2026. mogao blago ubrzati. Očekuje se rast od 2,6 posto u trećem i četvrtom tromjesečju, nakon 1,8 posto u prvom i 2,1 posto u drugom.
Desetogodišnja usporedba sa Slovenijom ipak jasno pokazuje koliko se odnos promijenio.
Razlika u prosječnoj neto plaći smanjena je s 264 na 168 eura, dok su hrvatske plaće posljednjih godina rasle znatno brže.
Hrvatska još nije prestigla Sloveniju, ali joj se po plaćama nikad nije bila bliže.
