Hrvatska je sredinom prošle godine imala oko 3,88 milijuna stanovnika, objavio je Državni zavod za statistiku. Iako je riječ o nastavku blagog demografskog oporavka, podaci istodobno otkrivaju sve izraženiju neravnotežu između pojedinih dijelova zemlje, prenosi Danica.
Hrvatska kontinuirano bilježi rast broja stanovnika još od sredine 2022. godine, kada je imala najmanje žitelja u novijoj povijesti – oko 3,86 milijuna. U tri godine broj stanovnika tako je povećan za približno 20.000.
No, pogled na županije otkriva znatno složeniju sliku. Dok Zagreb i jadranske županije bilježe rast, velik dio kontinentalne Hrvatske i dalje se suočava s padom broja stanovnika.
Kontinentalna Hrvatska nastavlja se prazniti
Trend depopulacije hrvatskog kontinenta traje već desetljećima, a najnoviji podaci pokazuju da se problem nije zaustavio.
U posljednje tri godine županije središnje, sjeverne i istočne Hrvatske izgubile su više od 31.000 stanovnika.
Najveći pad zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji, koja je ostala bez oko 6400 stanovnika. Slijede Vukovarsko-srijemska s padom od oko 5000, Sisačko-moslavačka s približno 4500 te Brodsko-posavska, koja je izgubila oko 3000 stanovnika.
Bjelovarsko-bilogorska i Požeško-slavonska županija u tri su godine izgubile po oko 2600 stanovnika, Virovitičko-podravska oko 2400, Karlovačka oko 2000, a Koprivničko-križevačka približno 1600 stanovnika.
Ni sjeverozapad zemlje nije izvan tog trenda. Krapinsko – zagorska županija u tri je godine izgubila oko 900 stanovnika, dok je Varaždinska županija ostala bez približno 200 žitelja. Međimurska je pritom jedna od rijetkih kontinentalnih županija s blagim rastom – danas ima oko stotinjak stanovnika više nego sredinom 2022. godine.
Zagreb i Jadran rastu
Potpuno drukčija slika vidi se na području Zagreba i hrvatske obale.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija u protekle su tri godine zajedno povećali broj stanovnika za više od 21.000. Glavni grad tako nastavlja privlačiti stanovništvo iz drugih dijelova Hrvatske, ali i doseljenike iz inozemstva.
Još snažniji rast bilježe jadranske županije. One zajedno imaju gotovo 34.000 stanovnika više nego sredinom 2022. godine.
Prednjači Istarska županija, koja je u tom razdoblju dobila oko 10.000 stanovnika. Slijede Splitsko-dalmatinska s približno 8000, Zadarska s oko 7000 te Šibensko-kninska s oko 5000 novih stanovnika.
Podaci tako pokazuju da se hrvatska demografska slika sve više mijenja. Dok pojedini dijelovi kontinentalne Hrvatske nastavljaju gubiti stanovništvo, Zagreb i obalna područja postaju sve naseljeniji.
Neke županije danas imaju stanovnika koliko i pojedini gradovi
Razmjeri dugotrajnog pražnjenja pojedinih područja posebno su vidljivi kada se usporede s većim hrvatskim gradovima.
Koprivničko-križevačka županija, koja ima oko 98.800 stanovnika, danas je po broju žitelja približno na razini Osijeka. Slična je situacija i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koja ima oko 97.800 stanovnika.
Virovitičko-podravska županija, s oko 66.900 stanovnika, ima manje žitelja nego Zadar, dok je Ličko-senjska županija, s približno 43.000 stanovnika, po broju stanovnika manja od samog Varaždina.
Takvi podaci pokazuju koliko su se u posljednjim desetljećima promijenili odnosi između hrvatskih regija. Hrvatska danas ukupno bilježi blagi rast stanovništva, ali on nije ravnomjerno raspoređen.
Upravo suprotno – stanovništvo se sve više koncentrira u Zagrebu i na Jadranu, dok se veliki dio kontinentalne Hrvatske nastavlja prazniti. To stvara sve veći pritisak na demografsku, gospodarsku i društvenu održivost područja koja ostaju bez stanovnika.
