Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru paket izmjena Kaznenog zakona kojima se u hrvatski kaznenopravni sustav prvi put uvodi mogućnost izricanja kazne doživotnog zatvora.
Nova kazna trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, i to za 15 najtežih kaznenih djela za koja je dosad bila predviđena kazna dugotrajnog zatvora, pišu 24sata.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako se izmjenama, osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, želi dodatno unaprijediti hrvatski kaznenopravni sustav, uzimajući u obzir konkretne slučajeve s kojima se društvo suočava.
Premijer Andrej Plenković kazao je da se izmjenama reagira na teške okolnosti, posebno na slučajeve najtežih ubojstava, pri čemu je izdvojio slučaj iz Drniša.
Važna novost odnosi se i na mogućnost uvjetnog otpusta. Osuđenik na doživotni zatvor zahtjev za uvjetni otpust moći će podnijeti tek nakon 25 godina izdržavanja kazne, no to neće značiti da će mu otpust automatski biti odobren. O tome će odlučivati sud.
Izmjenama se predviđa i poseban nadzor nad visokorizičnim osobama koje su odslužile zatvorsku kaznu, ali im nije odobren uvjetni otpust. Riječ je o osobama za koje i nakon izdržane kazne postoje pokazatelji da postoji velika vjerojatnost počinjenja novog teškog kaznenog djela. Nadzor bi trajao od jedne do pet godina, dok bi za najteža kaznena djela počinjena na štetu djece mogao trajati od jedne do 10 godina.
Paket izmjena donosi i druge značajne novosti. Uvode se nova kaznena djela protiv okoliša, među kojima je ekocid, kao i kazneno djelo zlostavljanja životinja, dok se za niz postojećih kaznenih djela predlaže znatno strože kažnjavanje.
Predlaže se i ukidanje zastare za sva kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora. Vlada takvu odredbu vidi kao dodatni mehanizam kojim bi se osiguralo da počinitelji najtežih kaznenih djela ne mogu izbjeći kaznenu odgovornost protekom vremena.
