Tržište nekretnina ulazi u novu fazu, ali je Kvarner pritom zadržao snažnu poziciju. Rijeka je u 2025. godini s 1610 kupoprodaja svih vrsta nekretnina bila treće najaktivnije gradsko tržište u Hrvatskoj, dok su u Primorsko – goranskoj županiji realizirane 2422 kupoprodaje stanova i apartmana te 3006 kupoprodaja građevinskog zemljišta. Opatija je lani bila treće najskuplje tržište u Hrvatskoj, a među osam hrvatskih tržišta s medijalnom cijenom iznad 3500 eura, čak je pet s područja Primorsko – goranske županije – Opatija, Lovran, Malinska, Punat i Baška.
Upravo su nova tržišna realnost, investicije, priuštivo stanovanje i budućnost razvoja Kvarnera bili u središtu 3. Regionalnog foruma tržišta nekretnina – Kvarner i Primorje, u organizaciji ‘Euroville’. Forum je održan u Rijeci, a okupio je predstavnike Grada Rijeke i Primorsko – goranske županije, posrednike u prometu nekretninama, investitore te ekonomsku i pravnu struku.
Tržište postaje zahtjevnije, a uloga struke važnija
Sudionici Foruma istaknuli su kako promjene u broju transakcija i ponašanju kupaca pokazuju da je tržište selektivnije. Kupci su informiraniji i oprezniji, a u suštini, svi kupci žele isto – sigurnost, čiste papire, kvalitetu i taj prepoznatljivi komadić Jadrana, istaknula je agentica za nekretnine ‘Euroville’ Borna Bukvić, koja je i naglasila da se u posljednjih godinu dana drastično promijenila geografska struktura kupaca.
Stranci na Kvarneru i dalje drže primat, a među njima su kupci iz Slovenije apsolutni broj jedan. Bukvić je naglasila da se i uloga posrednika promijenila i da je danas posebno važna u savjetovanju, te vođenju kupca i prodavatelja kroz transakciju.
Što se tiče stanja na tržištu, agentica iz ‘Euroville’ je naglasila da na Kvarneru nema problema s potražnjom, nego postoji ozbiljan problem s nedostatkom kvalitetnih nekretnina.
Da su se očekivanja kupaca znatno promijenila, istaknuo je i član Uprave ‘Lucos Groupe’ Vladimir Madžarac, pa umjesto pitanja koliko je do mora, danas kupci pitaju za koeficijent toplinske izolacije, sustav grijanja i hlađenja te kako je riješena zvučna izolacija između etaža.
– Smatram da je došlo do svojevrsnog redefiniranja prioriteta, pa kvaliteta i luksuz nisu više samo pogled na more ili mramor u kupaonici, nego promišljen prostor, energetska održivost i sadržaji koji stvarno podižu kvalitetu života, što je i naš smjer u novim projektima – zaključio je Madžarac.
Investicijska atraktivnost i priuštivo stanovanje moraju ići zajedno
Jedna od ključnih poruka Foruma bila je da priuštivo stanovanje više nije samo socijalno, nego i gospodarsko i razvojno pitanje. Rijeka je u odnosu na početak 2000-tih izgubila približno četvrtinu stanovništva, ali potražnja i dalje nadmašuje ponudu i potiče rast cijena, objasnio je zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar Saša Milaković, te rekao da su atomizacijom društva kućanstva postala sve manja, pa je za isti broj stanovnika potrebno više stanova. Stambena izgradnja nije pratila te promjene, naglasio je zamjenik gradonačelnice, te potvrdio da Rijeka želi povećati stambene kapacitete, uz promišljeno i održivo korištenje ograničenog gradskog prostora.
– To će biti jedan od glavnih zadataka novoosnovanog Zavoda za prostorno uređenje, uz razvoj projekata koji će uključivati i stanove za priuštivi najam – zaključio je Milaković.
Jedan od ključnih problema nije nedostatak pojedinačnih projekata, nego nedostatak jasne i dugoročne strategije…
– To nije problem samo Rijeke i Kvarnera, već cijele Hrvatske. Urbanizam, stanogradnju, demografsku politiku, infrastrukturu i gospodarski razvoj ne možemo promatrati odvojeno, nego kao dijelove iste razvojne politike. Bez takvog strateškog pristupa teško možemo dugoročno odgovoriti i na pitanje priuštivog stanovanja i na potrebe razvoja naših gradova i regija – istaknuo je prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Grad i Županija kao aktivni partneri razvoja
U razgovoru s predstavnicima Grada Rijeke i Primorsko – goranske županije, naglašena je važnost prostornog planiranja, infrastrukture, javnog zemljišta i učinkovitijih procedura u stvaranju uvjeta za nove investicije i stanogradnju.
– Naša je primarna odgovornost osigurati da taj rast bude kontroliran, pametno balansiran i dugoročno koristan za širu zajednicu, a ne podređen isključivo pojedinačnim projektima – istaknuo je u raspravi župan Primorsko – goranske županije Ivica Lukanović.
Iako snažan investicijski ciklus donosi ozbiljan kapital i velike prilike, on pred Primorsko – goransku županiju stavlja i ozbiljne izazove, posebice u dostupnosti stanovanja.
– Samo kroz suradnju javnog sektora, struke i odgovornih investitora možemo ponuditi prava rješenja – zaključio je župan Lukanović.
Panel rasprava “Razvoj Kvarnera između investicija i kvalitete života” dodatno je otvorila pitanje kako mjeriti uspješan razvoj regije. Vrijednost investicija i atraktivnost nekretninskog tržišta važni su pokazatelji, ali razvoj se mora mjeriti i kvalitetnim radnim mjestima, većim primanjima, dostupnošću stanovanja, zadržavanjem mladih i kvalitetom života.
Zaključna poruka Foruma bila je jasna: Kvarneru trebaju nove investicije, nova stambena ponuda i snažno profesionalno tržište nekretnina, ali i suradnja javnog i privatnog sektora koja će njegovu investicijsku atraktivnost pretvoriti u kvalitetu života ljudi koji ovdje žive i rade.
