Kuhanje turske kave u Hrvatskoj je za mnoge gotovo neizostavan dio jutarnjeg rituala. Kavu najčešće pripremamo onako kako smo naučili od roditelja ili baka i djedova, bez mjerenja vremena i temperature. No upravo jedan detalj može napraviti veliku razliku u okusu – tursku kavu ne treba dugo i jako kuhati, piše Podravski list.
Ako ste se ikada pitali koliko dugo treba kuhati tursku kavu, odgovor nije samo stvar štoperice. Tradicionalna priprema temelji se na polaganom zagrijavanju, a jedan od najvažnijih znakova da je kava gotova jest trenutak kada se pjena počne podizati prema vrhu posude.
Koliko minuta treba kuhati tursku kavu?
Prema službenoj specifikaciji tradicionalne turske kave objavljenoj u Službenom listu Europske unije, smjesa bi tijekom pripreme trebala dosegnuti temperaturu od 88 do 92 stupnja Celzija u približno dvije i pol do tri minute.
To znači da su oko tri minute dobar orijentir za pripremu turske kave, ali ne treba se slijepo držati štoperice. Vrijeme zagrijavanja ovisi o količini vode i kave, posudi u kojoj se kava priprema te jačini izvora topline.
Važnije od toga je promatrati što se događa u džezvi. Kada se na površini počne stvarati karakteristična pjena i ona se počne dizati, kavu je potrebno maknuti s izvora topline.
Zašto tursku kavu nije dobro dugo kuhati?
Jedna od najčešćih pogrešaka jest ostaviti kavu na jakoj vatri nakon što se pjena već počela dizati. Predugo i intenzivno kuhanje može rezultirati gorkim i zagorenim okusom, a pritom pjena može brzo nestati.
Ni vrlo brzo zagrijavanje nije idealno. Ako se turska kava priprema na previsokoj temperaturi, može se razviti manje pjene, a okus može biti slabije izražen.
Zato je kod tradicionalne pripreme najvažnije postupno zagrijavanje. Cilj nije što brže dovesti vodu do ključanja, nego omogućiti kavi da se polako zagrije i razvije karakterističnu pjenu.
Kako pravilno pripremiti tursku kavu?
Tradicionalna priprema počinje hladnom vodom ili vodom sobne temperature. U džezvu se dodaje vrlo fino mljevena kava, a prema želji i šećer. Sve se zatim promiješa i stavlja na laganu vatru.
Kako se smjesa zagrijava, na površini se počinje stvarati pjena. Kada se pjena počne podizati prema vrhu džezve, to je znak da je vrijeme za skidanje s izvora topline.
Kulturu i tradiciju turske kave prepoznaje i UNESCO, koji ju je 2013. godine uvrstio na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Postoje i različite obiteljske i regionalne navike u pripremi. Negdje se kava nakon podizanja pjene nakratko vraća na izvor topline, dok se ponegdje dio pjene najprije raspoređuje u šalice. Stoga ne postoji samo jedan način pripreme koji se prakticira u svim krajevima.
Ipak, zajednička je poruka jednostavna: tursku kavu ne treba dugo i burno kuhati.
Jednostavno pravilo za savršenu šalicu
Ako želite zapamtiti samo jednu stvar, neka to bude ovo: tursku kavu zagrijavajte postupno oko dvije i pol do tri minute i pratite pjenu.
Kada se lijepa pjena počne dizati prema vrhu, vrijeme je da džezvu maknete sa štednjaka. Drugim riječima, ne morate čekati da kava snažno provrije – upravo tada mnogi naprave najčešću pogrešku.
Dobra turska kava ne traži kompliciran postupak. Potrebni su joj odgovarajuća temperatura, malo strpljenja i pažnja na trenutak kada se pjena počne dizati.
