Hrvatskim vozačima uskoro bi moglo biti znatno teže “proći“ bez kazne kada ih snimi kamera za brzinu. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) predložio je novi pravilnik kojim se smanjuje takozvana sigurnosna razlika, odnosno vrijednost koja se od izmjerene brzine oduzima pri utvrđivanju prekoračenja, piše Index.
Prijedlog je trenutačno na javnom savjetovanju, koje traje do 19. listopada, pa nova pravila još nisu na snazi. Do donošenja novog pravilnika primjenjuju se postojeće sigurnosne razlike propisane pravilnikom iz 2020. godine.
Od 60 kilometara na sat više se ne bi oduzimalo 10, nego 5 kilometara na sat
Prema važećim pravilima, kod izmjerene brzine do 50 kilometara na sat oduzimaju se 3 kilometra na sat. Za brzine od 51 do 100 kilometara na sat sigurnosna razlika iznosi 10 kilometara na sat, dok se iznad 100 kilometara na sat oduzima 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.
Novi prijedlog donosi manje odbitke, a razlika bi ovisila i o načinu mjerenja.
Kod stacionarnog mjerenja, odnosno fiksnih kamera i drugih uređaja koji brzinu mjere iz nepomične točke, do 50 kilometara na sat i dalje bi se oduzimala 3 kilometra na sat. No, za izmjerene brzine od 51 do 100 kilometara na sat sigurnosna razlika smanjila bi se s 10 na 5 kilometara na sat.
Za brzine od 101 do 120 kilometara na sat odbijalo bi se 6 kilometara na sat, od 121 do 140 kilometara na sat 7 kilometara na sat, a od 141 do 160 kilometara na sat 8 kilometara na sat. Za više brzine odbitak bi se postupno povećavao prema predloženim pravilima.
Ista brzina, a kazna može biti znatno veća
Promjena se najbolje vidi na konkretnim primjerima.
Ako je na cesti u naselju ograničenje 50 kilometara na sat, a kamera izmjeri 60 kilometara na sat, prema sadašnjim pravilima od izmjerene brzine oduzima se 10 kilometara na sat. Mjerodavna brzina tako iznosi 50 kilometara na sat.
Prema predloženim pravilima oduzimalo bi se 5 kilometara na sat, pa bi mjerodavna brzina bila 55 kilometara na sat.
Još je veća razlika kod izmjerene brzine od 86 kilometara na sat. Danas se oduzima 10 kilometara na sat, pa se kao mjerodavna uzima brzina od 76 kilometara na sat, odnosno prekoračenje od 26 kilometara na sat. Za takvo prekoračenje u naselju propisana je novčana kazna od 130 eura.
Prema novom prijedlogu od 86 kilometara na sat oduzimalo bi se samo 5 kilometara na sat, pa bi mjerodavna brzina iznosila 81 kilometar na sat. To je 31 kilometar na sat iznad ograničenja, čime se ulazi u viši kazneni razred, za koji je propisana kazna od 390 do 920 eura.
Drugim riječima, ista izmjerena brzina u ovom bi primjeru, zbog manje sigurnosne razlike, mogla značiti kaznu od najmanje 390 eura umjesto dosadašnjih 130 eura.
Promjene i za vozače na autocestama
Nova pravila donijela bi razliku i kod većih brzina.
Ako stacionarna kamera danas izmjeri 156 kilometara na sat, prema važećem pravilu oduzima se 10 posto, odnosno 15,6 kilometara na sat, što se zaokružuje na 16 kilometara na sat. Mjerodavna brzina tada iznosi 140 kilometara na sat.
Prema novom prijedlogu, za izmjerenu brzinu od 141 do 160 kilometara na sat oduzimalo bi se 8 kilometara na sat. Kod izmjerenih 156 kilometara na sat tako bi mjerodavna brzina bila 148 kilometara na sat.
Na autocesti gdje je ograničenje 130 kilometara na sat to bi značilo prekoračenje od 18 kilometara na sat. Za prekoračenje veće od 10 do 30 kilometara na sat izvan naselja propisana je kazna od 60 eura.
Posebna pravila za presretače
Nacrt pravilnika detaljnije razlikuje i mjerenje iz nepomične i pomične točke. Kod uređaja ugrađenih u vozila koja se kreću predviđeni su nešto veći odbici nego kod stacionarnih kamera.
Posebna pravila odnose se na mjerenje brzine praćenjem vozila, kakvo koriste presretači. U tom bi slučaju sigurnosna razlika ovisila o duljini dionice na kojoj se vozilo prati – 10 kilometara na sat za dionice od 200 do 500 metara, 8 kilometara na sat od 501 do 1000 metara te 6 kilometara na sat za praćenje na dionici duljoj od jednog kilometra.
DZM promjenu obrazlaže tehnološkim napretkom. Kako navode, mjerila brzine postaju sve preciznija, a na rezultate mjerenja sve manje utječu pogreške metode mjerenja i način rukovanja uređajem. Zbog toga smatraju da je potrebno smanjiti postojeće sigurnosne razlike.
Novi pravilnik predviđa i novu kategoriju uređaja koji brzinu određuju obradom fotografije ili videosnimke, bez korištenja radarskog ili laserskog zračenja. Mijenjaju se i zahtjevi vezani uz softver, samoprovjeru uređaja te dokumentiranje prekršaja.
Ipak, važno je naglasiti da nova pravila zasad nisu na snazi. Javna rasprava traje do 19. listopada, nakon čega DZM može izmijeniti prijedlog prije njegova donošenja. Do tada se primjenjuju postojeće sigurnosne razlike.
