Mnogi ljudi kada razmišljaju o zdravlju srca prvo pomisle na kolesterol i zasićene masti. No, kardiolog dr. Dmitrij Yaranov upozorava i na još jedan vrlo čest sastojak u svakodnevnoj prehrani – dodani šećer, piše Živim.
Yaranov, koji na Instagramu ima više od 400.000 pratitelja, upozorava da pretjeran unos šećera može imati niz nepovoljnih učinaka na zdravlje srca i metabolizam.
– Kao kardiolog, vidim da bolesti srca uzrokuju i druge stvari osim samog kolesterola. Postoji uobičajeni aditiv, skriven u pićima, grickalicama, umacima i „zdravoj” hrani, koji šteti srcu i potiče dijabetes – napisao je u jednoj od svojih objava.
Rizik postoji i uz redovitu tjelesnu aktivnost
Na povezanost zaslađenih napitaka i zdravlja srca upozoravaju i znanstvena istraživanja. Studija objavljena 2024. godine, koju su proveli istraživači s Harvard T.H. Chan School of Public Health, pokazala je povezanost između redovitog konzumiranja zaslađenih napitaka i većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Prema rezultatima istraživanja, osobe koje su pile jedno zaslađeno piće dnevno imale su oko 18 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su ih rijetko ili nikada konzumirali. Kod osoba koje su pile dva ili više takvih napitaka dnevno rizik je bio oko 21 posto veći.
Pritom je povezanost zabilježena i među osobama koje su zadovoljavale preporuke o tjelesnoj aktivnosti. Drugim riječima, redovita tjelovježba važna je za zdravlje, ali ne može u potpunosti poništiti moguće posljedice prehrane bogate zaslađenim napitcima.
Što pokazuje istraživanje o dodanom šećeru?
Yaranov se pozvao i na ranija istraživanja koja su proučavala povezanost unosa dodanog šećera i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Velika studija objavljena 2014. godine u časopisu JAMA Internal Medicine pratila je prehrambene navike odraslih tijekom 15 godina. Istraživači su utvrdili da su osobe koje su 25 posto ili više ukupnih dnevnih kalorija unosile iz dodanih šećera imale više nego dvostruko veći rizik od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima u usporedbi s onima kod kojih je dodani šećer činio manje od 10 posto kalorijskog unosa.
Rizik je pritom rastao s povećanjem udjela dodanog šećera u prehrani.
Dr. Yaranov navodi da šećer može pridonijeti procesima poput upale, povišenog krvnog tlaka, poremećaja regulacije glukoze i nepovoljnih promjena metaboličkog zdravlja, što može dodatno opteretiti kardiovaskularni sustav.
Važno je pritom razlikovati dodani šećer od šećera koji se prirodno nalazi u namirnicama, poput voća, povrća i mliječnih proizvoda.
Gdje se sve skriva dodani šećer?
Dodani šećer nije prisutan samo u očitim slatkišima. Može se nalaziti i u proizvodima koje mnogi ne doživljavaju kao slatku hranu.
Među čestim izvorima su:
- kolači, keksi, peciva i vafli
- džemovi, namazi i sirupi
- gazirana i druga zaslađena bezalkoholna pića
- čokolada i slatkiši
- voćni sokovi
- zaslađeni i aromatizirani jogurti
- kečap i različiti umaci
- neke vrste ukiseljenog povrća i gotovih proizvoda.
Posebnu pozornost vrijedi obratiti na zaslađena pića jer se šećer u njima može unijeti vrlo brzo, bez osjećaja sitosti koji bi mogao pratiti konzumaciju čvrste hrane.
Koliko šećera je previše?
Preporuke se razlikuju ovisno o zdravstvenoj instituciji i načinu definiranja „slobodnih” odnosno „dodanih” šećera. Britanska zaklada za srce, primjerice, navodi da bi slobodni šećeri trebali činiti vrlo mali dio ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Za odrasle se kao gornja granica često navodi 30 grama slobodnih šećera dnevno, što odgovara približno sedam kockica šećera.
Kod djece su preporučene količine niže. Za djecu od sedam do deset godina navodi se najviše 24 grama dnevno, za djecu od četiri do šest godina 19 grama, dok se za djecu od dvije do tri godine preporučuje najviše 14 grama.
Kod beba mlađih od godinu dana šećer se ne bi trebao dodavati u hranu ili piće.
Smanjenje unosa dodanog šećera ne znači izbacivanje voća ili drugih cjelovitih namirnica koje prirodno sadrže šećere. Veći naglasak je na smanjenju količine šećera koji se dodaje tijekom proizvodnje ili pripreme hrane, osobito u zaslađenim napitcima, slatkišima i prerađenim proizvodima.
Za zdravlje srca pritom je važna ukupna prehrana, uz redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi.
