U Hrvatskoj se danas obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obilježavanju se pridružila i Krapinsko – zagorska županija u suradnji sa županijskim Povjerenstvom za ravnopravnost spolova, organizacijom predavanja posvećenog promišljanju rodnih uloga, ravnopravnosti spolova te društvenih obrazaca koji oblikuju naše odnose od najranije dobi.
U sklopu predavanja, profesorica i doktorandica studija ‘Pedagogije i kulture suvremene škole’ u Osijeku Nikolina Ferenčak, ujedno i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ, predstavila je rezultate istraživanja o egalitarnosti stavova adolescenata prema rodnim ulogama i ravnopravnosti spolova, dok je viša znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Ana Maskalan održala predavanje “Muškost između društvenih očekivanja i ravnopravnih odnosa”. Događanje je završilo panel raspravom koja je otvorila prostor za razmjenu mišljenja i zajedničko promišljanje o tome kako od najranije dobi graditi društvo u kojem su ravnopravnost, poštovanje i nenasilni odnosi temelj međuljudskih odnosa.
Ohrabrujući rezultati istraživanja
Ferenčak je predstavila rezultate istraživanja koje je nastalo u sklopu rada Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ, a obuhvaćen je 371 učenik završnih razreda svih srednjih škola na području županije.
– Ispitivali smo pet područja – roditeljske, bračne, profesionalne, obrazovne i socijalne interpersonalne uloge – i u načelu smo dobili vrlo ohrabrujuće rezultate. Naši su učenici u prosjeku iskazali egalitarne stavove u svih pet područja. Vrijednost ovih rezultata treba vidjeti u tome da ne stvaramo ‘etikete’. Ujedno, rezultati mogu biti temelj za daljnji razgovor s mladima o daljnjim edukativnim aktivnostima i promicanju same ravnopravnosti među spolovima – predstavila je Ferenčak.
Maskalan je predstavila svoje predavanje “Muškost između društvenih očekivanja i ravnopravnih odnosa”, čija su tema odnosi između rodne ravnopravnosti i muškaraca.
– Zašto muškarci statistički u manjoj mjeri od žena podržavaju rodnu ravnopravnost? To je ono o čemu sam danas govorila. Postoji nekoliko razloga. S jedne strane, tu je razlika u percepciji ravnopravnosti. Netko tko nema isto iskustvo ravnopravnosti koje imaju žene, neće na isti način razumjeti što ravnopravnost znači, pa će je u manjoj mjeri isto i podržavati. Drugi razlog je to što mnogi muškarci, ali i mnoge žene, misle da je neravnopravnost sasvim u redu, da je u redu da smo različiti i da imamo različite društvene uloge, a ako je netko u tom smislu uskraćen, smatraju da to i nije neki problem – pojasnila je Maskalan.
Dodaje i da mnogi muškarci vjeruju da se radi o svojevrsnoj igri ‘nulte sume’ – ako žene previše dobivaju, muškarci gube.
– Politike rodne ravnopravnosti zato neki muškarci doživljavaju kao svojevrsni napad na vlastiti identitet, na muškost. Oni mogu biti načelno u redu s ravnopravnošću, ali kada počnemo govoriti o tome da bi muškarac možda trebao biti manje hranitelj obitelji, a više angažiran oko obitelji i očinstva, mnogi će se zapitati: ‘Zašto bih ja to trebao biti?’, ‘Zašto bih trebao odustati od klasičnog identiteta muškarca kao snažnog, agresivnog, proaktivnog’ i slično… To su neki od razloga zbog kojih mnogi muškarci ne podržavaju ravnopravnost – pojasnila je.
U drugom dijelu predavanja govorila je o tome zašto je važno da muškarci podržavaju ravnopravnost spolova.
– Ne samo zato što je ravnopravnost pitanje pravednosti – pravedno je biti ravnopravan – nego i zato što je rodna ravnopravnost zapravo korisna i za muškarce. Ona ih, s jedne strane, oslobađa tradicionalnih muških uloga, vraća ih obitelji i očinstvu, a na neki način ih i brani od nasilja. Zato o ravnopravnosti treba govoriti ne samo kada se radi o ženama, nego i kada se radi o muškarcima. Od toga svi možemo imati koristi – poručila je Maskalan.
Tragedija iz 1999. godine
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ Snježana Romić podsjetila je da se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama održava u spomen na tragediju u Zagrebu iz 1999. godine, kada su na Općinskom sudu u tijeku brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a četvrta ranjena.
– Nasilje je prisutno, nedovoljno se prijavljuje i ozbiljan je problem u današnjem društvu. Nasilje nad ženama često se prijavljuje. To je nešto što se najčešće događa u četiri zida, ali susjedi, prijatelji i svi ostali često zatvaraju oči i smatraju da nije na njima da prijave, da pomognu, da osnaže žrtvu, ali isto tako i da se nasilniku pruži pomoć, jer je i njemu pomoć itekako potrebna – upozorila je Romić, pa dodala:
– Žena se vrlo često ne odluči prijaviti nasilnika. Prvenstveno se boji za sebe, boji se da će nasilnik ponoviti nasilje, odnosno da će biti još nasilniji. Boji se ekonomske ovisnosti, emocionalno je nestabilna i preplašena, a kada ga i prijavi, nailazi na svojevrsnu blokadu i barijeru sustava koji joj ne daje pravu pomoć koju bi trebala dobiti. To su neki od najčešćih razloga neprijavljivanja – istaknula je Romić.
Dodala je da su svaki dan tisuće žena i djevojčica izložene nasilju.
– Svaka četvrta žena i djevojka doživi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života, i to najčešće od strane intimnog partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljena, a ove godine, nažalost, ubijeno je osam žena. Pri tome treba konstatirati da je sustav apsolutno zakazao, jer je u većini slučajeva nasilnik bio prijavljen – rekla je te dodala da samo 10 posto nasilnika nailazi na osudu i završava u zatvoru.
Za kraj je poslala važnu poruku:
– Za nasilje nad ženama apsolutno nema opravdanja, kao ni za bilo koje drugo nasilje. Uvijek je kriv i odgovoran počinitelj, a nikada žrtva. Pomoć trebaju oboje. Vrijeme je da društvo konačno pokaže nultu toleranciju na nasilje i osigura sigurnost i dostojanstvo svakoj ženi – poručila je Romić.
Dožupanica Jasna Petek iznijela je podatak da je nasilje nad ženama, prema riječima stručnjaka, najteži oblik nasilja, ali i najpredvidljiviji oblik nasilja.
– Zaista je tužno i obeshrabrujuće, a i puni nas zapravo srdžbom i tugom, činjenica da je pretprošle godine u Hrvatskoj ubijeno 18 žena, a da je ove godine, evo do današnjeg dana, ubijeno osam žena. Te su žene u velikoj većini ubijene od strane bliskih osoba i partnera. Femicid je samo posljedica dugotrajnog oblika nasilja i zlostavljanja žena, uglavnom u krugu obitelji, unutar četiri zida – istaknula je Petek.
‘Nasilje se tiče svih nas’
Poručila je da se nasilje tiče svih nas.
– Nasilje je nešto što se ne događa negdje drugdje. Događa se ovdje, kod vas, u vašoj obitelji, u vašem susjedstvu, među vašim prijateljima i od nasilja ne smijemo okretati glavu. Svi smo odgovorni za nasilje. Želimo graditi društvo koje zaista ima nultu toleranciju na svaki oblik nasilja – poručila je.
Naglasila je da postoje mnogi znakovi upozorenja, takozvani ‘red flags’, koji u odnosu između muškarca i žene upozoravaju da odnos nije dobar, da je odnos moći potpuno poremećen, da su žene u podređenom položaju i da je u pozadini nasilna veza.
– Jako je važno te znakove upozorenja ozbiljno shvatiti i na njih reagirati unutar obitelji, unutar bračne zajednice, a ako to nije dovoljno, onda i unutar institucija. Upravo ti znakovi upozorenja mogu spriječiti ono najgore – upozorila je dožupanica.
Kazala je da se današnji događaj usredotočio na poruke da se preventivnim aktivnostima, prepoznavanjem znakova upozorenja i rizika u obitelji može spriječiti i zaustaviti nasilje te spriječiti da se dogodi ono najgore.
– Izabrali smo teme koje su usmjerene prema mladima, jer mislimo da upravo u toj dobi treba posebno raditi i upozoravati na sve rizike koji ih u budućnosti čekaju. Ono što želim poručiti s ovog mjesta, a što je ujedno i jedna od poruka današnjeg dana, jest da svi zajedno želimo graditi našu županiju i naše društvo kao tolerantno mjesto koje uvažava razlike i koje zaista ima nultu stopu tolerancije prema bilo kakvom obliku nasilja, a posebno prema nasilju nad ženama i u obitelji – zaključila je Petek.
