U Zlataru je večeras održano tradicionalno Pajdaško sprehajanje, jedna od najatraktivnijih i najposjećenijih priredbi u sklopu 57. Dana kajkavske riječi. Za prestižni Zlatni lampaš ove se godine borilo deset “pajdašija“, koji su kroz humor, glumu i prikaze na kolima i pješice oživjeli nekadašnji život, običaje i tradiciju Zlatara.
Zlatni lampaš osvojila je KPD Zlatarjeve, dok je drugo mjesto pripalo Marija Hoić Pavlek, Ana Vučković Klarić, Jelena Hoić Tkalec i Barbara Vučković Žerjavić s djeco, a treće KUD Belec.
Vesela povorka sudionika krenula je u 18.15 sati iz Sajmišne ulice prema Parku hrvatske mladeži, predvođena Limenom glazbom grada Zlatara i Belečkim mažoretkinjama. Nakon dolaska u ulicu pokraj Parka, “pajdašije“ su obišli članovi stručnog žirija i voditelj programa, a od 19 sati uslijedilo je predstavljanje svih sudionika na pozornici.
Ove godine publika je mogla vidjeti deset različitih prikaza: Limena glazba Grada Zlatara predstavila je “Plehare“, Udruga umirovljenika grada Zlatara “Tenis 30-ih v Zlataru“, Čuvaonica Mlaci “Negdašnji vrtić“, a KUD Belec “Ptičekovu svadbu“.
DND Zlatar pripremio je prikaz “Štrajenje“, dok su Marija Hoić Pavlek, Ana Vučković Klarić, Jelena Hoić Tkalec i Barbara Vučković Žerjavić s djecom izvele “Zlatarske snehe i jedna tera to nije“.
KPD Zlatarjeve predstavio je “Lestinu“, Marija Soltić Štahan “Satrinsku ambulantu“, DND Zlatar još jedan prikaz pod nazivom “Prekplotnjača“, dok su KPD Zlatarjeve predstavile i “Mekle“.
O najboljim prikazima odlučivao je stručni žiri u sastavu Đurđa Drašić, Tajana Penezić, Mirjana Štahan, Danica Culi i Mirjana Bukal.
Sve “pajdašije“ nagrađene su za sudjelovanje – 300 eura u kategoriji kola i 150 eura u kategoriji pješaka. Osim Zlatnog lampaša, pobjednik je osvojio i 1000 eura, drugoplasirani 700, a trećeplasirani 500 eura.
Gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan istaknula je kako su upravo ovakvi sadržaji važni za očuvanje tradicije i kajkavske baštine.
– Ono što je bit cijele manifestacije događa se upravo ovog vikenda – dječje priredbe, izložbe, Zbor malih pjesnika, Festival dječje kajkavske kulture, ali i Pajdaško sprehajanje kao etno sadržaj. Zahvaljujem pojedincima i udrugama koji se uključuju kako bi na kolima prikazali ovakve stare običaje – poručila je Auguštan.
Na važnost uključivanja različitih generacija ukazao je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, koji je naglasio kako upravo ovakva okupljanja omogućuju da se tradicija prenosi na nove naraštaje.
– Kaj je Zagorje bez ovakvih okupljanja, tradicije i ljudi koji je održavaju? Možemo li si zamisliti kako bi Zagorje izgledalo bez te tradicije koju moramo čuvati i prenašati s koljenja na koljeno? Ovdje se to u Zlataru izvrsno radi, kroz Dane kajkavske riječi i Pajdaško sprehajanje – kazao je Kolar.
Posebno je istaknuo sudjelovanje djece i odraslih, poručivši kako upravo zajedničko njegovanje običaja pokazuje koliko je važno čuvati vlastitu kulturnu baštinu.
– Djeca su pola, odrasli pola, i to je najvažnija poruka. Hvala svima koji su sudjelovali na bilo koji način i pozivam da dalje tako nastavimo. Time pokazujemo da držimo sami do sebe. Mi smo Zagorci, Hrvati, imamo svoju kulturu i tradiciju – volimo svoje, poštujmo svoje, poštujmo tuđe, ali nikad nemojmo zaboraviti tko smo i odakle smo – zaključio je Kolar.
Pajdaško sprehajanje tako je još jednom spojilo humor, tradiciju i kajkavsku riječ, a Zlatar je i ove godine pokazao kako se običaji i priče nekadašnjeg života mogu na zanimljiv način približiti i mlađim generacijama.
