Cijene goriva ponovno rastu. Od utorka bi litra eurosupera trebala poskupjeti za dva centa, na 1,76 eura, dok bi eurodizel trebao pojeftiniti za pet centi.
Cijena dizela već je mjesecima u središtu pozornosti zbog njegove široke upotrebe u transportu, ali i utjecaja na cijene drugih proizvoda i usluga. Početkom godine litra je stajala 1,38 eura, u rujnu je dosegnula rekordnih 1,91 euro, a sada je na 1,86 eura.
Ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković rekao je da je hrvatsko gospodarstvo posebno osjetljivo na cijenu dizela. Velik dio robe prevozi se cestama, a gorivo je važan trošak i u poljoprivredi, građevinarstvu, logistici i turizmu.
– Poskupljenje goriva ne ostaje na benzinskoj postaji, nego se preko prijevoza, proizvodnje, hlađenja i distribucije postupno prelijeva na cijene hrane i brojnih usluga. Inflacija počinje na benzinskim crpkama, a završava na trgovačkim policama – rekao je Vušković za N1.
Ako više cijene goriva potraju tijekom jeseni i zime, njihov će se utjecaj sve snažnije osjećati u kućnim proračunima.
– Najviše će biti pogođena kućanstva s nižim primanjima, podstanari, umirovljenici i obitelji koje velik dio prihoda već troše na hranu, režije i prijevoz. Ovu sezonu možemo zaboraviti kratke rukave u stanovima – upozorava.
Inflacija je krajem kolovoza iznosila 4,1 posto, a Vušković očekuje da bi tijekom 2027. trebala postupno usporavati, pod uvjetom da ne dođe do novih energetskih šokova.
Najveći rizici su, kaže, daljnji rast cijena nafte i plina, geopolitički poremećaji te poskupljenje hrane zbog vremenskih nepogoda i skupljeg prijevoza.
Plaće zasad prate inflaciju
Potrošnja građana i dalje je visoka, a srpanj je bio 40. mjesec zaredom s rastom potrošnje u maloprodaji.
– Na razini prosjeka, plaće trenutačno rastu brže od inflacije. Prosječna neto plaća u srpnju bila je nominalno 7,2 posto, a realno 3,2 posto viša nego godinu ranije – navodi Vušković.
Ipak, prosjek skriva velike razlike. Građani s manjim primanjima veći dio prihoda troše upravo na hranu, režije i prijevoz, odnosno kategorije koje najviše poskupljuju.
Rast maloprodaje, dodaje, ne znači da građani ne osjećaju inflaciju, već da je zasad uspijevaju financirati rastom prihoda, štednjom ili zaduživanjem. Potrošnju dodatno podupiru turizam, mirovine i socijalni transferi.
Najveći problem nastao bi kada bi cijene energije nastavile rasti, a istodobno počeli usporavati rast plaća i zaposlenosti.
– Stoga je važno završiti poslovnu godinu bez većih vanjskih šokova – zaključuje.
