Starenje je prirodan i neizbježan proces, no način života može imati velik utjecaj na to kako ćemo se osjećati i funkcionirati u kasnijim godinama. Stručnjaci upozoravaju da genetika nije jedini čimbenik koji određuje dugovječnost te da svakodnevne navike, tjelesna aktivnost, prehrana i društveni život mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, piše Večernji list.
Dr. Mason Pimsler, liječnik internist sa specijalizacijom iz gerijatrije u jednoj njujorškoj bolnici, upozorava na nekoliko čestih pogrešaka koje ljudi rade misleći da čine nešto dobro za svoje zdravlje. Prema njegovu iskustvu, posljedice određenih navika mogu se posebno jasno vidjeti u starijoj dobi.
Istraživanja također pokazuju da na rizik od prerane smrti ne utječe samo genetika. U velikoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine okolišni čimbenici i životne navike povezani su sa znatno većim razlikama u riziku od smrti nego genetske predispozicije.
1. Ne oslanjajte se samo na pilates
Pilates može biti odličan oblik tjelesne aktivnosti. Pomaže u jačanju mišića trupa, poboljšanju držanja, fleksibilnosti i pokretljivosti, no gerijatar upozorava da sam po sebi nije dovoljan za očuvanje mišićne mase i gustoće kostiju tijekom starenja.
S godinama prirodno dolazi do gubitka mišićne mase i snage, što može otežati svakodnevno funkcioniranje i povećati rizik od padova i prijeloma.
Zbog toga je važan i trening snage, odnosno postupno povećavanje opterećenja kroz vježbe s utezima ili drugim oblicima otpora. Takav trening daje mišićima potreban podražaj, a istodobno može pomoći u očuvanju koštane mase.
To ne znači da treba odustati od pilatesa ili drugih oblika tjelovježbe. Naprotiv, kombinacija različitih aktivnosti može biti korisnija od oslanjanja na samo jednu vrstu vježbanja.
2. Proteinski napitak nije zamjena za pravi obrok
Proteini su važni za održavanje i obnovu mišića, osobito kako starimo. Međutim, jedna od čestih pogrešaka je pretpostavka da proteinski napitak može u potpunosti zamijeniti kvalitetan obrok.
Cjelovite namirnice poput jaja, ribe, mesa, mliječnih proizvoda i mahunarki osim proteina osiguravaju i niz drugih važnih nutrijenata. Ovisno o namirnici, riječ je o vitaminima, mineralima, vlaknima i zdravim masnoćama.
Proteinski dodaci mogu biti praktični kada nemamo vremena za obrok ili nakon treninga, ali ne bi trebali postati temelj svakodnevne prehrane.
Za zdravo starenje važnije je dugoročno održavati uravnoteženu prehranu koja se temelji na raznovrsnim i nutritivno vrijednim namirnicama.
3. Nemojte zanemariti društveni život
Briga o zdravlju nije samo pitanje prehrane i fizičke aktivnosti. Važan dio zdravog starenja predstavlja i održavanje društvenih kontakata.
Dugotrajna usamljenost i društvena izolacija povezane su s nizom problema, uključujući lošije mentalno zdravlje i veći rizik od različitih kroničnih tegoba.
Zato održavanje prijateljstava, druženje s obitelji i upoznavanje novih ljudi mogu biti jednako važni kao i odlazak u teretanu ili pravilna prehrana.
Razgovor s drugim ljudima pritom predstavlja svojevrsnu mentalnu vježbu. Tijekom razgovora moramo slušati, pamtiti informacije, pratiti kontekst i prilagođavati svoje odgovore. Takva svakodnevna interakcija može biti vrijedan oblik kognitivne aktivnosti.
4. Nemojte podcjenjivati tai chi
Još jedna aktivnost koju ljudi ponekad pogrešno doživljavaju isključivo kao rekreaciju za starije osobe jest tai chi.
Ova tradicionalna kineska vještina temelji se na sporim i kontroliranim pokretima, dubokom disanju i koncentraciji. Upravo zbog toga može biti korisna za ravnotežu, koordinaciju i pokretljivost.
Posebno je zanimljiva propriocepcija – sposobnost tijela da prepoznaje vlastiti položaj u prostoru. Bolja propriocepcija i ravnoteža mogu biti važne u smanjenju rizika od padova, koji u starijoj dobi mogu imati ozbiljne posljedice.
Tai chi pritom ne treba promatrati kao zamjenu za trening snage ili druge oblike tjelesne aktivnosti, već kao njihovu moguću nadopunu. Uključivanje nekoliko kraćih treninga tjedno može biti jednostavan način za dodatno kretanje i rad na ravnoteži.
Na starenje ne utječe samo ono što piše u genima
Starenje se ne može zaustaviti, ali na određene njegove posljedice možemo utjecati. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost usvajanja zdravih navika puno prije starije životne dobi.
Posebno su važni redovito kretanje i trening snage, kvalitetna i raznolika prehrana, održavanje društvenih kontakata te aktivnosti koje doprinose ravnoteži i pokretljivosti.
Važan je i odnos prema vlastitom starenju. Istraživanja sa Sveučilišta Yale povezivala su pozitivniji stav prema starenju s duljim životnim vijekom, što dodatno pokazuje koliko su tjelesno i psihičko zdravlje međusobno povezani.
Drugim riječima, ne postoji jedna čarobna navika koja će zaustaviti starenje. No svakodnevne odluke koje donosimo godinama mogu imati velik utjecaj na to koliko ćemo dugo ostati pokretni, samostalni i aktivni.
Zdravo starenje stoga ne počinje tek u mirovini. Ono se gradi desetljećima ranije – kroz ono što jedemo, kako se krećemo, s kim provodimo vrijeme i koliko brinemo o svom tijelu i umu.
