Na konferenciji za medije Županijske organizacije SDP-a Krapinsko – zagorske županije “Odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava“, održanoj u petak u Zaboku, u središtu pozornosti bili su nedostatak decentraliziranih sredstava i odgovornost Vlade za funkcioniranje javnih sustava. Župan Željko Kolar i saborska zastupnica Anita Curiš Krok govorili su o financijskim opterećenjima lokalne i regionalne samouprave, dok je saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan istaknula i inicijativu SDP-a za izglasavanje nepovjerenja premijeru Andreju Plenkoviću. Upozorili su na nedostatna decentralizirana sredstva za škole, zdravstvo, vrtiće i vatrogastvo.
Članica Predsjedništva SDP-a Hrvatske i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan istaknula je da je SDP pokrenuo inicijativu za opoziv premijera Andreja Plenkovića, smatrajući ga politički odgovornim za dugogodišnje slabosti sustava gospodarenja otpadom. Navela je da su 54 saborska zastupnika i zastupnice podnijela zahtjev za izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Vlade, o kojem se trebalo raspravljati u Hrvatskom saboru.
– Zašto tražimo opoziv predsjednika Vlade? Zato što je sustav nadzora, propisa i ključnih odluka godinama vodila Plenkovićeva Vlada. On je izravno odgovoran za sustavno razmontiranje sustava gospodarenja otpadom. Odgovornost sama počinje i završava na premijeru – poručila je Auguštan.
Govoreći o slučaju ilegalnog otpada u Gospiću, Auguštan upozorila je na, kako je navela, propuste više državnih institucija, od resornog ministarstva i inspekcija do Državnog inspektorata. Istaknula je da su se tijekom godina, prema njezinim riječima, slabili mehanizmi nadzora i kontrole uvoza otpada, zbog čega slučaj u Gospiću smatra simptomom širih problema u sustavu.
– Ako je jedna osoba zatajila, onda bismo mogli reći da je to možda slučajno, da se sve dogodilo nekako ispod radara. Međutim, ovo nije slučajnost, ovo je model, nije incident, nego je greška cijelog sustava – rekla je Auguštan, dodajući da političku odgovornost za funkcioniranje sustava pripisuje premijeru.
Na kraju obraćanja Auguštan pozvala je saborske zastupnike, uključujući one koji podržavaju Vladu, da prilikom glasanja razmotre odgovornost državnog vrha za stanje u sustavu gospodarenja otpadom. Naglasila je da inicijativu SDP-a ne smatra samo političkim pitanjem, već i pitanjem zaštite zdravlja građana, okoliša i budućih generacija.
– Pozivamo sve zastupnice i zastupnike, sve one koji podržavaju Vladu, da dobro razmisle prije glasanja o ovom prijedlogu. Jer iskazivanjem povjerenja ili nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavamo se o tome imaju li građani pravo na državu koja će ih štititi, na zaštitu svog zdravlja i okoliša te na političku odgovornost – poručila je Auguštan.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar upozorio je na dugogodišnji nerazmjer između obveza koje su prenesene na regionalnu samoupravu i sredstava koja za njihovo izvršavanje osigurava država. Kao posebno izražen problem izdvojio je financiranje obrazovanja, u kojem decentralizirana sredstva, prema njegovim riječima, nisu dovoljna ni za pokrivanje osnovnih troškova funkcioniranja škola.
– Decentralizirana sredstva za obrazovni sustav nisu dostatna niti za njegovo održavanje, a kamoli za kapitalne investicije. Preko 85 posto ukupnih decentraliziranih sredstava Krapinsko – zagorska županija troši samo na plaće učitelja – istaknuo je Kolar, dodajući da Županija za režije i redovito održavanje godišnje izdvaja gotovo dva milijuna eura.
Govoreći o velikom investicijskom ciklusu u obrazovanju, koji se provodi uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Kolar je upozorio da će izgradnja i obnova školskih objekata donijeti i dodatne troškove njihova budućeg održavanja. Smatra da bi bez odgovarajućeg povećanja decentraliziranih sredstava takvo opterećenje moglo ugroziti dugoročnu održivost sustava.
– S obzirom na to da smo u NPOO-u, u ogromnom investicijskom ciklusu, i da su vlastita sredstva županija i velikih gradova koji upravljaju školama dodatno opterećena, bojimo se da bi u budućnosti moglo doći do kolapsa sustava, pogotovo kada svi ti objekti budu gotovi, jer će se povećati troškovi samog održavanja, režija i svega ostalog što nove investicije nose – upozorio je župan.
Kolar se osvrnuo i na financijsko stanje zdravstvenih ustanova, upozorivši da sredstva koja dobivaju nisu dovoljna ni za pokrivanje troškova plaća, a kamoli režija i medicinske opreme. Istaknuo je da država tijekom godine dodatnim financijskim intervencijama pokriva nagomilane dugove zdravstvenog sustava te pozvao na promjenu postojećeg modela financiranja.
– Ako ne promijenimo sustav, car je gol. Nije logično da podržavate iz godine u godinu i forsirate sustav koji već u samom svojem startu gomila gubitke. Trebamo promijeniti sustav i posložiti ga tako da se unutar zdravstvenog sustava osigura onoliko novca koliko je potrebno da taj sustav funkcionira i da ne stvara gubitke – poručio je Kolar, pozvavši resorna ministarstva i Vladu na zajedničko traženje održivog rješenja.
Saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok upozorila je da problemi u pojedinim javnim sustavima nisu izolirani slučajevi, već odraz širih problema u funkcioniranju države. Odgovornost za takvo stanje pripisala je Vladi, na čijem je čelu Andrej Plenković.
– Gospićki primjer je samo jedan od primjera u nizu svih ovih sustava u Republici Hrvatskoj koji nisu u redu i koji su pred slomom. Sustav već deset godina vodi Andrej Plenković, tako da je on u biti i najodgovornija osoba upravo za to – poručila je Curiš Krok.
Govoreći o financiranju lokalnih i regionalnih samouprava, Curiš Krok istaknula je da država prenosi ovlasti na niže razine, ali pritom ne osigurava dovoljno sredstava za njihovo izvršavanje. Posebno je upozorila na troškove financiranja vrtića i vatrogastva.
– Država u zadnjih deset godina, posebice u zadnje tri do četiri godine, daje i spušta neke ovlasti na lokalnu i regionalnu samoupravu, međutim ne osigurava novac za to. Ako se Vlada već hvali vrtićima, onda neka ih i plati – istaknula je saborska zastupnica.
Zastupnica je upozorila i na razlike između potreba stanovnika velikih gradova i onih koji žive u ruralnim sredinama. Smatra da se pri donošenju državnih politika mora više voditi računa o dostupnosti javnih usluga izvan Zagreba, osobito kada je riječ o prijevozu, obrazovanju i svakodnevnim potrebama stanovnika.
– Hrvatska nije Zagreb. Nemate ZET-ov autobus i ZET-ov tramvaj do svake škole, do svakog korištenja bilo koje usluge za mlade i stare. Hrvatska je pretežito ruralni prostor i Vlada treba početi razmišljati o ruralnim prostorima – poručila je Curiš Krok.
