Sredinom listopada već se postavlja pitanje hoće li ove godine biti snijega za Božić. Iako je za konkretnu prognozu još prerano, dugoročni meteorološki modeli upućuju na mogućnost toplijeg prosinca, dok stručnjaci upozoravaju i na snažan El Niño koji bi mogao utjecati na vremenske prilike diljem svijeta, prenosi Večernji list.
Prema vremenskoj karti američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), odnosno njezina modela CFS, prosinac bi mogao biti nešto topliji od prosjeka. To, međutim, ne znači da snijega za Božić neće biti. Kako ističu njemački meteorolozi, pouzdanu prognozu za 24. prosinca nije moguće dati više od deset tjedana unaprijed.
Snijeg za Božić još je neizvjestan
Meteorolog Dominik Jung upozorava da dugoročne prognoze treba promatrati kao pokazatelje mogućih trendova, a ne kao pouzdanu najavu vremena za određeni dan.
Snažan El Niño mogao bi utjecati na vremenske obrasce nad Europom, no taj je utjecaj znatno slabiji i manje predvidljiv nego u Sjevernoj Americi.
Klimatolog dr. Karsten Brandt također ističe da je za prognozu božićnog vremena još prerano. Kao primjer navodi prodor hladnog istočnog vjetra, koji može izazvati nagli pad temperature i donijeti snijeg u pojedine dijelove Europe.
Ako bi slična zračna masa stigla do Njemačke tijekom prosinca, povećala bi se i mogućnost snježnih padalina. Ipak, trenutačne vremenske prilike nisu dovoljne za zaključak o tome kakvo nas vrijeme očekuje za Božić.
Tobias Reinartz, meteorolog Njemačke meteorološke službe, smatra da bi se prvi jasniji trendovi mogli nazrijeti otprilike tjedan dana prije Božića, dok bi prognoza tri dana unaprijed bila znatno pouzdanija.
Prema statistikama, hladnija razdoblja češća su u siječnju i veljači, dok u zapadnoj Europi tijekom studenoga i prosinca češće prevladavaju blaže i vjetrovite vremenske prilike.
El Niño mogao bi utjecati na vrijeme i tijekom 2027. godine
Dodatnu pozornost meteorologa privlači snažan El Niño, prirodni klimatski fenomen povezan s porastom temperature površinskih voda u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku. Njegov razvoj može utjecati na raspored oborina i temperature u različitim dijelovima svijeta.
Prema podacima koje je objavio Copernicus, prosječna temperatura površine mora u rujnu iznosila je 21,05 stupnjeva Celzija, što je najviša vrijednost zabilježena za taj mjesec. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava na mogućnost daljnjeg jačanja El Niña tijekom posljednjih mjeseci godine.
U prethodnim razdobljima El Niña pojedine dijelove svijeta pogađale su poplave, dok su druge regije bilježile suše i požare. Među područjima koja mogu osjetiti njegove posljedice nalaze se Južna Amerika, jug Sjedinjenih Američkih Država, dijelovi Afrike, Azije i Australije.
U Europi El Niño može pridonijeti blažim i vlažnijim zimskim uvjetima, ali njegov utjecaj nije jednak u svim dijelovima kontinenta. Pojedini atmosferski procesi mogu istodobno povećati mogućnost prodora hladnog zraka i naglih zahlađenja.
Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo upozorila je da je El Niño uspostavljen i da jača. Njegov utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom prvih mjeseci 2027. godine, a posljedice bi se mogle osjećati i nakon njegova slabljenja.
Stručnjaci pritom naglašavaju da se dugoročne procjene temelje na kombinaciji podataka i meteoroloških modela te da ih ne treba poistovjećivati s prognozom za pojedini dan.
Hoće li Hrvatska imati bijeli Božić?
Za Hrvatsku zasad nema dovoljno pouzdanih informacija na temelju kojih bi se moglo zaključiti hoće li snijeg zabijeliti ulice i krovove na Badnjak i Božić. Procjena toplijeg prosinca u dugoročnim modelima ne isključuje mogućnost kratkotrajnog zahlađenja ni snježnih padalina.
Za precizniju prognozu potrebno je pričekati približavanje Božića, kada će meteorolozi moći pouzdanije procijeniti kretanje hladnih i toplih zračnih masa te mogućnost oborina.
Do tada pitanje bijelog Božića ostaje otvoreno, a prvi dugoročni izgledi tek daju naslutiti kakav bi mogao biti početak zime.
