Iako je jesen već odmaknula, tlo je još dovoljno toplo za sadnju jagoda u plastenicima. Uz pravilan odabir sadnica, pripremu zemljišta i odgovarajuću njegu, prvi urod može se očekivati već sljedeće godine, piše Agroklub.
Sadnja jagoda moguća je i tijekom studenoga, pod uvjetom da nekoliko dana zaredom nema jutarnjeg mraza. Tako sadnice imaju više vremena za ukorjenjivanje prije dolaska zime.
Među najčešće odabranim sortama je Clery, rana sorta poznata po odličnom okusu i dobroj podnošljivosti transporta. Pri kupnji sadnica važno je odabrati one s dobro razvijenim korijenom, koji će omogućiti lakše primanje i početni rast biljke.
Kakvo zemljište odgovara jagodama?
Za uspješnu proizvodnju jagoda važna je pravilna priprema tla. Optimalna pH vrijednost zemljišta okvirno se kreće između 5,5 i 6,5, a prednost treba dati plodnim i rastresitim tlima s dobrim vodno-zračnim režimom. Teška i zbijena zemljišta nisu dobar izbor.
Važno je voditi računa i o kulturama koje su prethodno uzgajane u plasteniku. Rajčica, krumpir i jagode nisu dobre predkulture jer povećavaju rizik od pojave zemljišnih bolesti. Puno bolji izbor su mahunarke, salata, luk, rotkvica i špinat.
Probleme može stvarati i žičnjak, štetnik koji oštećuje korijen biljaka. Kao jedna od mogućih mjera zaštite preporučuje se sadnja nevena uz jagode jer tvari koje izlučuje njegov korijen mogu odbijati tog štetnika.
Gredice visoke 30 centimetara i pravilan razmak sadnica
Prije sadnje potrebno je, na temelju analize tla, obaviti gnojidbu i unijeti potrebna hranjiva. Nakon toga pripremaju se gredice, a preporučuje se dvoredna sadnja na gredicama visine oko 30 centimetara.
Razmak između sadnica u redu trebao bi iznositi od 25 do 30 centimetara, dok se između redova ostavlja 30 do 35 centimetara.
Posebno je važno pravilno posaditi sadnice. One se postavljaju na istu dubinu na kojoj su rasle u čašici, a zemlju oko korijena potrebno je lagano pritisnuti kako bi se ostvario dobar kontakt s tlom. Nakon sadnje slijedi zalijevanje putem sustava za navodnjavanje, preko kojeg se postavlja folija za sprječavanje rasta korova.
Jedno je pravilo pritom posebno važno – u sadne rupe ne smije se stavljati stajnjak. Izravan kontakt stajnjaka s korijenom može uzrokovati oštećenja i propadanje sadnica.
Oprez s dušičnim gnojivima i zalijevanjem
Nakon sadnje preporučuje se folijarna i fertigacijska prihrana fosforom i kalijem, koji pridonose boljem ukorjenjivanju sadnica. Pritom treba paziti da se oko biljaka ne zadržava voda jer njezino nakupljanje može dovesti do truljenja korijena.
Ne preporučuje se ni pretjerivanje s dušičnim gnojivima. Prevelike količine dušika mogu potaknuti rast biljaka u nepovoljnom razdoblju, zbog čega su listovi i korijen osjetljiviji na oštećenja pri niskim temperaturama.
Ako zima bude toplija, jagode bi mogle početi cvjetati i prije proljeća. U tom slučaju cvjetove treba redovito uklanjati sve do proljeća, kako bi se biljke usmjerile na razvoj i pripremu za novu vegetacijsku sezonu.
Uz pravilnu pripremu tla, odgovarajuću sadnju i pažljivu njegu tijekom zime, jagode posađene u plasteniku mogu donijeti prvi urod već u sljedećoj godini.
