Ostaci ručka mogu biti praktičan obrok sljedećeg dana, ali kuhana hrana ne može se čuvati neograničeno. Preporučeni rokovi ovise o vrsti jela i načinu pohrane, a posebno treba paziti na jela s rižom. Pritom miris i izgled nisu pouzdan pokazatelj zdravstvene ispravnosti hrane, piše Večernji list.
Mnogi kuhanu hranu spremaju u hladnjak kako bi je pojeli idućeg dana ili tijekom tjedna. Ipak, stručnjaci upozoravaju da predugo čuvanje ostataka može povećati rizik od trovanja hranom, čak i kada jelo izgleda i miriše sasvim normalno.
Prema američkoj Službi za sigurnost i inspekciju hrane (FSIS), većinu kuhanih ostataka, uključujući meso, piletinu, juhe i variva poput graha i gulaša, preporučuje se čuvati u hladnjaku tri do četiri dana. Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) opreznija je i savjetuje da se ostaci pojedu unutar dva dana. Australijske smjernice također se razlikuju ovisno o vrsti namirnice, a za određene kuhane ostatke preporučuju rok do tri dana.
Zašto s rižom treba biti posebno oprezan?
Jela s rižom zahtijevaju dodatnu pozornost jer sirova riža može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje mogu preživjeti kuhanje. Ako se kuhana riža predugo ostavi na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu razmnožavati i stvarati toksine koji uzrokuju trovanje hranom.
Novozelandska agencija za sigurnost hrane preporučuje da se ostaci jela s rižom pojedu unutar dva dana, uz uvjet pravilnog hlađenja i čuvanja. Sličan rok za kuhanu rižu i tjesteninu navodi i australska agencija.
To znači da bi rižoto, pilav, punjene paprike i sarma s rižom trebali biti među jelima koja se planiraju potrošiti ranije. Važno je pritom imati na umu da ni pravilno čuvanje ne može poništiti rizik koji nastaje ako je hrana predugo stajala na sobnoj temperaturi.
Kako pravilno čuvati ostatke hrane?
Osim preporučenog roka, presudan je način na koji se hrana hladi i pohranjuje. Kuhana jela treba staviti u hladnjak što prije, a najkasnije dva sata nakon pripreme. Veće količine hrane preporučuje se rasporediti u manje, plitke posude kako bi se brže ohladile.
Hranu je najbolje čuvati u zatvorenim posudama, a temperatura u hladnjaku trebala bi biti četiri stupnja Celzija ili niža.
Posebno je važno paziti koliko dugo hrana ostaje izvan hladnjaka. Prema australskim smjernicama, ako je na sobnoj temperaturi stajala kraće od dva sata, može se vratiti u hladnjak. Ako je stajala između dva i četiri sata, treba je odmah pojesti. Hranu koja je na sobnoj temperaturi provela dulje od četiri sata potrebno je baciti.
Prilikom podgrijavanja jelo treba ravnomjerno i potpuno zagrijati, uključujući sredinu. Ostatke je preporučljivo podgrijavati samo jednom, a potrebno je zagrijati isključivo količinu koja će se pojesti.
Može li se kuhana hrana zamrznuti?
Ako znate da ostatke nećete pojesti unutar preporučenog roka, najbolje ih je zamrznuti što prije, dok su još sigurni za konzumaciju. Zamrzavanje usporava ili zaustavlja razmnožavanje bakterija, ali ne uklanja nužno bakterije ni toksine koji su se već razvili zbog nepravilnog čuvanja.
Prema britanskoj Agenciji za standarde hrane, zamrznutu hranu najbolje je potrošiti unutar tri mjeseca kako bi se očuvala njezina kvaliteta. Nakon odmrzavanja ostatke treba pojesti unutar 24 sata, a ponovno zamrzavanje odmrznute hrane najbolje je izbjegavati, osim ako je prethodno pravilno termički obrađena i smjernice za konkretnu namirnicu to dopuštaju.
Najvažnije je zapamtiti da dobar miris, okus i izgled ne jamče da je hrana sigurna za jelo. Pravodobno hlađenje, pravilna temperatura hladnjaka i poštivanje preporučenih rokova najbolji su način za smanjenje rizika od trovanja hranom.
