U sklopu obilježavanja Dana Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku dodijeljena je književna nagrada “Ksaver Šandor Gjalski” za 2026. godinu. Dodjela spomenute nagrade predstavlja najznačajniji događaj manifestacije koja traje od 15. listopada.
Književna nagrada “Ksaver Šandor Gjalski” ustanovljena je 1979. godine povodom 125. obljetnice rođenja slavnoga pisca, a na poticaj književnika Stjepana Draganića. Tada je odlučeno da će se nagrada dodjeljivati svake druge godine za neobjavljeno prozno književno djelo.
Današnji program započeo je himnom u izvedbi Mješovitog pjevačkog zbora “Vitez” iz Konjščine.
Gradonačelnica Grada Zaboka Valentina Đurek poželjela je dobrodošlicu svima na posljednjoj večeri manifestacije te se kratko osvrnula na cjelokupni ovogodišnji program Dana Ksavera Šandora Gjalskog.
– Posljednjih deset dana slavili smo i živjeli slavu, lik i djelo Ksavera Šandora Gjalskog počevši od prošlog petka kada smo uz otvorenje imali prekrasan koncert Zagrebačkog kvarteta. Nakon toga su kroz tjedan uslijedile otvorenje izložbe slikarice Nataše Vuković, zatim dodjela književne nagrade “Mali Gjalski” za učenike osnovnih škola, zatim nagrada za učenike srednjih škola. Po prvi put ove godine pridružili su nam se i učenici srednjih škola iz Međimurja. Danas kao kruna svih događanja imamo dodjelu glavne nagrade – izjavila je gradonačelnica te uputila čestitke nagrađenoj autorici:
– Od srca Vam čestitam na nagradi. Nadam se da će ova značajna nagrada Ksavera Šandora Gjalskog imati posebno mjesto u vašem srcu i u vašem životopisu – rekla je Đurek.
Dodala je kako je Prosudbeno povjerenstvo ove godine imalo zahtjevan zadatak zbog velikog broja djela pristiglih na natječaj te je zahvalila svim sudionicima i organizatorima manifestacije na njihovom trudu i zalaganju.
– 82 djela pristigla su na natječaj, desetak njih u užu konkurenciju. Upućujem čestitke svima i hvala vam na trudu. Hvala Kulturnoj manifestaciji Dana Ksavera Šandora Gjalskog koja nas je ovih 10 dana uveseljavala raznoraznim programima koji su organizirani za sve generacije naših sugrađana – konstatirala je gradonačelnica i još jednom zahvalila svima na dolasku.

Predsjednica Upravnog odbora manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalski Tina Marušić prezentirala je obrazloženje predsjednika Prosudbenog povjerenstva za dodjelu nagrada “Ksaver Šandor Gjalski”, Ivice Matičevića, o dobitnici ovogodišnje nagrade.
– Na svojoj sjednici održanoj u Zaboku 14. rujna 2026. prosudbeno povjerenstvo za dodjelu nagrade Ksaver Šandor Gjalski Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević predsjednik, Robert Međurečan i Antun Pavešković odlučilo je da u uži izbor za dodjelu nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2026. uđu autori i djela: Mihaela Gašpar – “Treća noć“, Marko Gregur – “Dolina”, Monika Herceg – “Ovdje počinje šuma”, Dorta Jagić – “Kafić Dan”, Sibila Petlevski – “Duhovi zemlje”. Nakon kratke rasprave, povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2026. dobije Sibila Petlevski za roman “Duhovi zemlje”, Sandorf Zagreb 2026. – konstatirala je Marušić.

Sibila je pjesnikinja, prozna spisateljica, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica. Autorica dvadeset i šest knjiga različitih žanrova. Nagrađeni roman “Duhovi zemlje” objavila je nakladnička kuća Sandorf iz Zagreba.
Povelju joj je uručio predsjednik Društva hrvatskih književnika Dino Milinović koji se prisutnima obratio i čestitao dobitnici te je istaknuo dugogodišnju tradiciju dodjeljivanja nagrade.
– Ova nagrada ima jednu dugu tradiciju. Dobivali su je najeminentniji hrvatski književnici i književnice i drago mi je da mogu ovu svojoj kolegici Sibili od srca čestitati. Nije dovoljno imati talent, nego treba imati ambiciju napisati veliki roman. Po tome se razlikuju veliki književnici od onih koji su u prolazu – pojasnio je Milinović te dodao:
– Ono što mi je posebno drago naglasiti, što sam ove godine sudjelovao na dodjeli nagrade Tin Ujević u Vrgorcu, gdje sam bio prisutan kada je Osnovna škola iz Zaboka dobila jednu od nagrada namijenjenih učenicima i njihovom radu na ovogodišnjoj književnosti. Drago mi je da večeras čujem da su tu i Poreč, Crikvenica, Varaždinska županija, Međimurska i Krapinsko – zagorska jer imam osjećaj da se Hrvatska povezuje na jedan način kao što se povezivala još u doba renesanse od Međimurja do Kvarnera i dalje do Dalmacije – konstatirao je Milinović.
Pohvalio je Zabok koji prepoznaje književno stvaralaštvo u svojem društvu te istodobno njeguje i čuva kulturnu baštinu što potvrđuje i održavanje ove manifestacije.
– To je ono što bih volio vidjeti kao predsjednik Društva hrvatskih književnika – s jedne strane promoviranje i prepoznavanje autora koji su sposobni napisati ovakve velike divne knjige i s druge strane čuvanje one baštine koju u Zaboku lijepo čuvate. To nije uvijek tako i moram reći da se Zabok u tom smislu ističe. Ovih prethodnih desetak dana kulturnoga programa ovdje i bogatstvo programa je jedan dokaz da to možemo postići – rekao je Milinović.

Prisutnima se uime nakladnika obratio Ivan Sršen, urednik i suosnivač nakladničke kuće Sandorf te je čestitao dobitnici nagrade i istaknuo iznimno zadovoljstvo što je odabrala upravo Sandorf za izdavanje svojeg romana.
– Rad sa Sibilom Petlevski je za mene kao izdavača važan. Ona je nakon što je dobila važne književne nagrade odabrala nas kao izdavača i to je za Sandorf značilo da jedna od najboljih hrvatskih književnica želi objaviti i biti u društvu s drugim autorima u Sandorfu – rekao je Sršen te dodao:
– Znam da je rad na Duhovima zemlje bio dug i samozatajan. Od kada je knjiga objavljena dobiva samo pohvale i reakcije čitatelja koji su oduševljeni takvim jednim prodiranjem u povijest dvadesetog stoljeća koje se dotiče i svjetske povijesti. Sibila kao spisateljica gaji poseban odnos prema slobodi riječi i slobodi govora i to je u ovom trenutku za Hrvatsku i svijet izuzetno važno. Hvala svima u Zaboku, hvala organizaciji nagrade i hvala Sibili Petlevski na ovoj knjizi – izjavio je Sršen.

Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar čestitao je dobitnici na nagradi te je istaknuo njezin međunarodni ugled i bogat književni rad.
– Ne samo na nacionalnoj razini, kao članica Akademije znanosti i umjetnosti, i u Makedoniji, i u Francuskoj, i na europskoj razini, uz 26 autorskih djela, moram priznati da se rijetko gdje može vidjeti takva biografija, a uz sve to je redovna profesorica i svoje znanje i iskustva koje imate prenosite na mlađe generacije i od toga ne može biti bolje – rekao je Kolar.
Nadalje, osvrnuo se na aktualnost romana i upozorio je na pokušaje reinterpretacije povijesti:
– Roman je izrazito aktualan, kao da je pisan za današnje vrijeme. Nažalost, danas neki pokušavaju mijenjati povijest pa mijenjaju neke teze. Niti je bila neovisna, niti je bila hrvatska država, bila je najveća sramota za hrvatski narod od postanka. S druge strane, bili su sjajni antifašisti, ljudi koji su mislili svojom glavom, koji su bili za napredni poredak, koji su se protivili ugnjetavanju drugih ljudi, rasnoj, vjerskoj ili bilo kakvoj diskriminaciji. Nadam se da ću do sljedeće nagrade to pročitati i ako će biti ikako moguće da malo to prokomentiramo – izjavio je župan te Sibili uručio nagradu.

Izaslanica ministrice kulture Mihaela Majcen Marinić istaknula je važnost ove manifestacije u promicanju književnog stvaralaštva te je u svom obraćanju potaknula sve generacije da čitaju što više.
– Tu smo svake godine i iz godine u godinu podržavamo, kako dodjelu nagrada Ksaver Šandor Gjalski tako i samu manifestaciju zato što je manifestacija koja obuhvaća stvaralaštvo književnika, ali potiče i mlade ljude na stvaranje. Izuzetno je važna za očuvanje hrvatskog jezika, za našu kulturu i bez toga nema budućnosti. Ono što svake godine pričamo i što u Ministarstvu kulture pokušavamo potaknuti je ljude da čitaju – izjavila je Majcen Marinić te čestitala dobitnici nagrade.

Dobitnica nagrade Ksaver Šandor Gjalski Sibila Petlevski naglasila je kako joj je iznimna čast primiti ovu nagradu.
– Izuzetna mi je čast primiti nagradu Ksaver Šandor Gjalski, priznanje koje nosi ime čovjeka čije je djelo pomaklo granice naše književnosti učeći nas da se veliki potresi ljudske duše u povijesti, itekako dobro vide i osjete iz male, lokalne, naizgled skromne perspektive – rekla je.
Govoreći o samom procesu pisanja romana “Duhovi zemlje” istaknula je zahtjevnost pisanja o bolnim povijesnim vremenima naglasivši kako je željela sačuvati priče o hrabrim ženama i ljudima koji su se unatoč teškoj sudbini suprotstavili nepravdi.
– Kada sam pisala “Duhove zemlje”, znala sam da u ruke uzimam golem i težak teret. Na tih 600 i nešto stranica, pokušala sam povezati ono što se na prvi pogled čini nespojivim. Mračnu, bolnu povijest našeg Zagreba u vrijeme NDH. No, pisanje ovakvog romana upravo jest traganje za pukotinom u vremenu. Htjela sam ispričati priču o hrabrim ženama iz mračnog doba, o heroinama, žrtvama, radnicama, majkama. To je priča o uzaludnim sijačima ideala. O malim ljudima koji su prešli na drugi kontinent trbuhom za kruhom, a čiji glasovi preživljavaju usprkos zaboravu. Zemlja pamti. Zemlja drži i čuva duhove onih koji su stradali, ali i snagu onih koji su se usudili usprotiviti nepravdi bez obzira na to govore li kajkavski, čakavski, štokavski – navela je Petlevski te dodala:
– Pišući ovaj roman, često sam se osjećala kao rudar u vlastitoj mašti, probijajući se kroz slojeve povijesti, fikcije, nade i očaja. Ova nagrada potvrđuje da takav dugi naporan put nije bio uzaludan – konstatirala je.
Posebno je zahvalila svima koji su pridonijeli pisanju romana i podržavali je tijekom njegova nastanka:
– Hvala članovima Prosudbenog povjerenstva na jednoglasnoj odluci i dubokom čitanju mojega teksta. Želim zahvaliti i samom mom izdavaču, uredniku, obitelji, prijateljima koji su trpjeli moje odsutnosti dok sam boravila u svijetu ovoga romana. Bez vaše podrške, ovi “Duhovi” nikada ne bi ugledali svjetlo dana. I na kraju, hvala vama koji čitate. Knjiga ne živi od korica do korica, ona živi tek onda kad se ušulja u tuđu svijest, kad u nekom drugom čovjeku probudi istu onu tihu, neobjašnjivu drhtavicu s kojom sam je i napisala – zaključila je Petlevski.







