S dolaskom jeseni sve se češće vozi po mraku, a prljavo vjetrobransko staklo, nepravilno podešena svjetla, mokar kolnik i umor mogu znatno povećati rizik od prometne nesreće, piše Autoklub.
Vožnja po mraku zahtijeva dodatni oprez čak i na cestama koje vozači dobro poznaju. Pješake je teže uočiti, rubovi kolnika često su slabo vidljivi, a svjetla vozila iz suprotnog smjera mogu privremeno zaslijepiti vozača. Zato je jedno od najvažnijih pravila noćne vožnje prilagoditi brzinu tako da se automobil može pravodobno zaustaviti unutar dijela ceste koji je osvijetljen i vidljiv.
Prljavo staklo i neispravna svjetla smanjuju vidljivost
Tanki sloj masnoće s unutarnje strane vjetrobranskog stakla danju se često jedva primjećuje, no noću može raspršivati svjetlost i stvarati blještave krugove oko svjetala drugih vozila. Zbog toga je važno redovito čistiti staklo s obje strane, ali i retrovizore te prednja svjetla.
Dodatne probleme stvaraju istrošene metlice brisača i zamagljena stakla, osobito tijekom kiše. U slučaju zamagljivanja može pomoći uključivanje klima uređaja i usmjeravanje zraka prema vjetrobranskom staklu.
Posebnu pozornost treba posvetiti podešenosti svjetala. Na neosvijetljenim cestama duga svjetla omogućuju bolje uočavanje prepreka, ali ih je potrebno pravodobno isključiti pri nailasku vozila iz suprotnog smjera i približavanju automobilu ispred.
Ni automatskim dugim svjetlima ne treba potpuno vjerovati jer sustav može zakasniti s reakcijom, osobito na zavojitim i brežuljkastim cestama. Ako drugi vozači često upozoravaju bljeskanjem, potrebno je provjeriti jesu li farovi pravilno podešeni. Pogrešno usmjeren snop svjetlosti može zaslijepiti druge sudionike u prometu, a vozaču pritom ne mora osigurati bolju vidljivost.
Što učiniti kada vas zaslijepe svjetla?
Gledanje izravno u izvor svjetlosti jedna je od najčešćih pogrešaka kada vozača zaslijepe prednja svjetla vozila iz suprotnog smjera. Umjesto toga, pogled treba usmjeriti prema desnom rubu vlastite prometne trake, zadržati stabilan smjer i postupno smanjiti brzinu.
Naglo kočenje i trzanje upravljačem mogu dodatno povećati opasnost. Ako nakon mimoilaženja pred očima ostanu svijetle mrlje, ne treba ubrzavati sve dok se vid ponovno ne prilagodi mraku.
Kada je vidljivost toliko loša da nije moguće sigurno nastaviti vožnju, najbolje je zaustaviti se na prikladnom i sigurnom mjestu izvan prometne trake.
Mokar kolnik dodatno povećava rizik
Kiša tijekom noćne vožnje stvara više problema istodobno. Odrazi svjetala na mokrom asfaltu otežavaju uočavanje prometnih oznaka, rupa i rubova ceste, dok se na skliskoj podlozi produljuje zaustavni put.
Dodatnu opasnost predstavlja voda koju podižu kotači vozila ispred, a koja može nakratko gotovo potpuno zakloniti pogled. Zbog toga je važno održavati veći sigurnosni razmak i prilagoditi brzinu stvarnoj vidljivosti i stanju kolnika.
Činjenica da je na određenoj dionici dopuštena brzina 90 kilometara na sat ne znači da je toliko sigurno voziti u svim uvjetima. Ako kratka svjetla osvjetljavaju samo mali dio ceste ili se tijekom jakog pljuska više ne vide oznake prometne trake, sigurnije je zaustaviti se na prikladnom mjestu nego nastaviti vožnju uz nedovoljnu vidljivost.
Pješaci, divljač i umor posebno su opasni
Pješake u tamnoj odjeći na neosvijetljenim cestama teško je uočiti, a vozači ih ponekad primijete tek kada su im vrlo blizu. Poseban oprez potreban je u blizini autobusnih stajališta, pješačkih prijelaza i parkiranih vozila, iza kojih se pješaci mogu iznenada pojaviti.
Na cestama koje prolaze kroz šumska i poljoprivredna područja treba računati i na pojavu divljači. Nakon što jedna životinja prijeđe cestu, za njom može naići još jedna. Naglo skretanje radi izbjegavanja sudara može biti opasnije od kontroliranog kočenja, zbog čega je važno zadržati prisebnost i brzinu prilagoditi uvjetima.
Na sigurnost utječe i osvjetljenje unutrašnjosti vozila. Presvijetli zasloni i instrumenti otežavaju očima prilagodbu mraku pa je njihovu svjetlinu preporučljivo smanjiti.
Ipak, najveća opasnost može biti umor. Često zijevanje, teško održavanje pozornosti i osjećaj da se vozač ne sjeća posljednjih nekoliko kilometara znakovi su da je vrijeme za odmor.
Otvoren prozor i glasna glazba nisu zamjena za odmor. Ako se pojave znakovi pospanosti, potrebno je stati na sigurnom mjestu i odmoriti se. Tijekom noćne vožnje nekoliko minuta izgubljenih na sigurnom mjestu može biti mnogo važnije od nekoliko minuta dobivenih većom brzinom.
