Cijene energenata u svijetu ove bi godine mogle porasti za 32 posto, znatno više nego što se ranije očekivalo, upozorila je Svjetska banka. Najveći pritisak očekuje se na tržištu plina u Europi, gdje bi cijene zbog poremećaja u opskrbi i sukoba na Bliskom istoku mogle skočiti gotovo 60 posto, prenosi Poslovni dnevnik.
U travanjskom izvješću Svjetska banka prognozirala je rast cijena energenata od 24 posto, no nove procjene pokazuju da bi poskupljenja mogla biti znatno izraženija. Ipak, u 2027. godini očekuje se pad cijena energenata od 11,5 posto, a sličan trend trebao bi se nastaviti i u 2028. godini.
Ponuda nafte pada, cijene ostaju visoke
Ponuda nafte na svjetskom tržištu trebala bi se ove godine smanjiti za 5,2 posto, što bi bio najveći pad u posljednja četiri desetljeća, ako se izuzme pandemijska 2020. godina.
Zbog smanjene proizvodnje očekuje se da će se cijena nafte Brent kratkoročno zadržati na visokim razinama, uz prosječnu cijenu od 92 dolara po barelu u ovoj godini.
Cijene bi mogle biti i više da se istodobno ne očekuje pad potražnje za naftom od 2,5 posto. Takvo smanjenje potražnje zabilježeno je u novijoj povijesti samo tijekom pandemije 2020. godine i naftne krize 1980. godine, navodi Svjetska banka.
Plin u Europi među najvećim poskupljenjima
Posebno zabrinjava situacija na tržištu prirodnog plina. Smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) mogle bi dovesti do rasta europskih cijena plina od gotovo 60 posto tijekom ove godine.
U 2027. godini očekuje se njihov pad od osam posto, iako će opskrba i dalje biti ograničena. Veće smirivanje tržišta predviđa se tek u 2028. godini, kada bi cijene plina u Europi mogle pasti gotovo 30 posto.
Takva kretanja na energetskom tržištu predstavljaju dodatni pritisak na kućne budžete, ali i na gospodarstvo, jer se viši troškovi energije prelijevaju na proizvodnju, prijevoz i cijene brojnih proizvoda.
Gnojivo će poskupjeti 14 posto, prijeti i rast cijena hrane
Uz energente, poskupljenja se očekuju i na tržištu gnojiva. Svjetska banka prognozira da će cijene gnojiva ove godine porasti za 14 posto, što je ipak znatno blaža procjena od one iz travnja, kada se očekivao dvostruko veći rast.
U 2027. godini gnojivo bi trebalo pojeftiniti za 12,4 posto i vratiti se na razinu iz 2025. godine. Pad bi se trebao nastaviti i u 2028., uz očekivano smanjenje cijena od 8,2 posto.
Cijene prehrambenih sirovina mogle bi ove godine porasti za nešto više od deset posto, a u 2027. za dodatnih nešto više od sedam posto. Ipak, prognoze ovise o razvoju geopolitičke situacije i vremenskim prilikama.
U nepovoljnijem scenariju, koji uključuje snažan El Niño, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i dodatna oštećenja ruske naftne infrastrukture, cijene hrane mogle bi biti čak 12 posto više od trenutačnih očekivanja.
Upozorenje na moguću prehrambenu krizu
Takav bi razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je još oko 40 milijuna ljudi završilo u ekstremnom siromaštvu, upozorava Svjetska banka.
Prema trenutačnim procjenama, cijene hrane trebale bi se smanjiti za 5,2 posto u 2028. godini, no ostvarenje takvog scenarija ovisit će o stabilizaciji tržišta i normalizaciji opskrbe.
Na svjetskom tržištu ove su godine snažno porasle i cijene metala. Svjetska banka očekuje da bi mogli poskupjeti oko 25 posto i dosegnuti rekordne razine. Posebno se ističu aluminij, bakar i kositar, čije cijene podupiru ograničena ponuda i povećana potražnja povezana s ulaganjima u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.
Plemeniti metali mogli bi poskupjeti čak 40 posto zbog veće potražnje za sigurnim ulaganjima u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti, dok se u idućoj godini očekuje smirivanje njihova tržišta.
– Rast cijena energije i poremećaji u trgovini potiču inflaciju, ugrožavaju opskrbu hranom i usporavaju gospodarski rast – upozorio je zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke Ayhan Kose.
Nastavak sukoba na Bliskom istoku i dodatna oštećenja ruske naftne infrastrukture mogli bi dodatno pogoršati situaciju, uz nove pritiske na cijene energenata, hrane i ostalih sirovina.
