Povodom obilježavanja 140. obljetnice dolaska željeznice u Hrvatsko zagorje, u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina otvorena je izložba “Zagorski cug – 140. godina željeznice u Hrvatskom zagorju”. Autor izložbe je Josip Kajinić, a kroz povijesne fotografije, dokumente, nacrte i druge vrijedne predmete predstavljeno je 140 godina željezničke povijesti i njezin utjecaj na razvoj zagorskog kraja. Svečanom otvorenju nazočili su brojni uzvanici, predstavnici Hrvatskih željeznica, županije i Grada Krapine, kao i učenici osnovnih škola, a izložbu je službeno otvorio gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović pozdravila je okupljene u ime ustanove koja je ugostila izložbu, istaknuvši kako je riječ o vrijednom projektu povijesnog karaktera. Posebno je naglasila važnost uspostavljene međumuzejske suradnje s Hrvatskim željezničkim muzejom te zahvalila autoru izložbe Josipu Kajiniću i svima koji su sudjelovali u njezinoj realizaciji.
– Vrlo mi je drago što smo započeli međumuzejsku suradnju s Hrvatskim željezničkim muzejom. Vjerujem da će tijekom idućih mjesec dana brojni posjetitelji doći pogledati izložbu i naučiti mnogo toga o povijesti željeznice u našem zagorskom kraju – poručila je Pavlović.
Autor izložbe Josip Kajinić pojasnio je kako je osnovna ideja projekta bila da se u svakoj hrvatskoj županiji na primjeren način obilježi povijest željeznice i njezin utjecaj na razvoj pojedinog kraja. Upravo je Hrvatsko zagorje, smatra, izvrstan primjer koliko je željeznica kroz povijest utjecala na gospodarski i društveni razvoj jednog prostora.
Dolazak željeznice omogućio je stanovništvu veću mobilnost i lakše pronalaženje posla, osobito u vremenu kada su mnogi ljudi živjeli od poljoprivrede i nisu imali dovoljno zemlje za vlastitu egzistenciju.
– Željeznica je bila veliki iskorak u tom vremenu. Ona je značajna za našu prošlost, ali istodobno je i naša sadašnjost i perspektiva za budućnost. Upravo je prostor Hrvatskog zagorja najbolji mogući primjer kako je željeznica jedan od najadekvatnijih oblika prijevoza – istaknuo je Kajinić.
Govoreći o sadržaju izložbe, autor je pojasnio kako je kroz kronološki pregled predstavljena povijest zagorskih pruga, od prve željezničke veze iz 1886. godine i njezina odvojka prema Krapini, preko pruge Zabok – Gornja Stubica iz 1916. godine, do kasnije izgrađene Kumrovečke pruge. Posebno je zanimljiva činjenica da je pruga Zabok – Gornja Stubica bila posljednja vicinalna pruga izgrađena na području Austro – Ugarske Monarhije.
Posjetitelji mogu razgledati brojne povijesne predmete, izvorne nacrte te dokumentaciju i vozne redove iz vremena Austro – Ugarske, koji svjedoče o razvoju željezničkog prometa u ovom dijelu Hrvatske. Kajinić je istaknuo i potencijal buduće suradnje sa Slovenijom, osobito kroz revitalizaciju Kumrovečke pruge.
– Željeznica ima bogatu povijest i veliku perspektivu u budućnosti, pogotovo u suradnji sa susjednom Republikom Slovenijom. Najbolji primjer upravo je Kumrovečka pruga, za koju postoji perspektiva daljnjeg razvoja – poručio je autor izložbe.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić osvrnuo se na povijesnu važnost dolaska željeznice u Hrvatsko zagorje 1886. godine, istaknuvši njezin doprinos gospodarskom razvoju, tehnološkom napretku i mobilnosti stanovništva. Dolazak vlaka omogućio je brže povezivanje zagorskih mjesta s Varaždinom, Zaprešićem i drugim dijelovima Hrvatske, a uz željezničke pruge razvijale su se i otvarale brojne tvornice.
Govoreći o aktualnim ulaganjima, naglasio je kako HŽ Infrastruktura trenutačno provodi najveći investicijski ciklus u povijesti Republike Hrvatske kada je riječ o željezničkoj infrastrukturi. Pritom Hrvatsko zagorje nije izostavljeno iz planova modernizacije. Podsjetio je na završenu elektrifikaciju i obnovu pruge na dionici Zaprešić – Zabok, kao i na obnovu pruge do Krapine, dok su u tijeku ili pripremi novi projekti, među kojima su obnova pruge prema Gornjoj Stubici, dionice prema Varaždinu te radovi na Kumrovečkoj pruzi.
– Kroz ovih 140 godina cijela država zna da su se ljudi u Zagorju nekako sljubili sa željeznicom i zavoljeli je. Nama, kao Upravi HŽ Infrastrukture, ali i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, to je svojevrstan zalog za budućnost, ali i obveza da napravimo modernu željeznicu za ljude, za ove mlađe generacije i za našu budućnost – poručio je Barišić.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar čestitao je organizatorima na izložbi, istaknuvši kako je željeznica duboko ukorijenjena u identitet Zagorja te kako su generacije stanovnika emotivno vezane uz vlakove i takozvani zagorski cug. Podsjetio je da je dolazak željeznice 1886. godine označio početak snažnijeg razvoja Hrvatskog zagorja.
– Zagorski cug duboko je ukorijenjen u biće zagorskog čovjeka. Ljudi su stvarno sentimentalno vezani za vlak i cug, kako mi to ovdje u Zagorju zovemo. Činjenica je da je dolaskom željeznice 1886. godine zapravo počeo razvoj Hrvatskog zagorja. Fascinantno je da je gradnja počela 1885., a već je u rujnu 1886. godine bilo izgrađeno 89 kilometara pruge u četiri dionice, kao i 76,2 kilometra pruge do Krapine – istaknuo je Kolar.
Osvrnuo se i na važnost revitalizacije Kumrovečke pruge, koja bi kroz dolinu Sutle ponovno povezala zagorska mjesta, ali i Hrvatsku sa Slovenijom. Naglasio je kako željeznica mora biti temelj integriranog javnog prijevoza, uz koji bi se povezivali autobusni i drugi oblici prijevoza.
– Integrirani prijevoz nije budućnost bez željeznice. Ona je ključ, ona je kičma, a sva ostala rebra su autobusni i privatni prijevoz. Kada to shvatimo, željeznica će imati još veći značaj nego danas. Nema razvoja bez željeznice i što prije to shvatimo, to ćemo bolje iskoristiti potencijal koji nam ona pruža – poručio je Kolar.
Ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Jasna Divić istaknula je kako je 140. obljetnica željeznice u Hrvatskom zagorju prilika za osvrt na bogatu željezničku povijest, ali i naglašavanje važnosti daljnjeg razvoja i modernizacije željezničke infrastrukture. Najavila je kako Hrvatska u narednih deset godina planira u željeznicu uložiti šest milijardi eura, a dio tih sredstava namijenjen je i zagorskim prugama.
– Tijekom proteklih 140 godina uloga željeznice ostala je iznimno važna. Upravo zato modernizacija i razvoj željezničke infrastrukture za nas u Ministarstvu predstavljaju jedan od prioriteta. U narednom desetogodišnjem razdoblju planiramo uložiti šest milijardi eura u željeznicu, a u tom velikom investicijskom ciklusu naći će se i sredstva za ulaganja u zagorske pruge – poručila je Divić.
Govoreći o konkretnim projektima, izdvojila je obnovu pruge na dionici Zabok – Budinščina, procijenjene vrijednosti oko 200 milijuna eura, koja uključuje i obnovu kolodvora u Bedekovčini, Zlatar Bistrici, Konjščini i Budinščini te izgradnju parkirališta po modelu Park&Ride. Osvrnula se i na planiranu rekonstrukciju željezničke pruge u Krapini, kojom bi se trebala poboljšati protočnost cestovnog prometa i smanjiti prometne gužve u gradu.
– Izradom dokumentacije za izmještanje željezničke pruge u kolodvoru Krapina, na dionici dugoj oko kilometar, omogućit će se bolja protočnost cestovnog prometa i smanjenje prometnih gužvi u samom gradu. Završetak dokumentacije očekujemo do kraja iduće godine, a nadamo se da bismo tijekom 2028. mogli ugovoriti i radove – najavila je Divić.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović, koji je tom prilikom službeno otvorio izložbu “Zagorski cug – 140. godina željeznice u Hrvatskom zagorju”, osvrnuo se na važnu ulogu željeznice u razvoju Hrvatskog zagorja. Istaknuo je kako je njezina izgradnja utjecala na gospodarstvo, otvaranje tvornica i doseljavanje stanovništva, a prisjetio se i nekadašnjih željezničkih veza koje su povezivale zagorska mjesta.
– Pruga je bila na neki način pokretač života i gospodarstva u cijelom ovom kraju. Uz željeznicu su se otvarale tvornice, doseljavali su se ljudi i to je sigurno bio jedan značajan iskorak. Željeznica nije bila samo pokretač gospodarskog, nego i društvenog života – istaknuo je Gregurović.
Govoreći o osobnim uspomenama, prisjetio se vremena kada je vlak bio jedan od glavnih načina putovanja, ali i najava dolazaka članova obitelji iz Zagreba. Naglasio je kako se, uz modernizaciju željezničke infrastrukture i bolje usklađivanje voznog reda, putnici ponovno mogu okrenuti željeznici.
– Danas, kada imamo nove i moderne vlakove, putnici se ponovno vraćaju željeznici. Ako imamo dobru mrežu i vozni red koji će biti dobro usklađen, bit će ih još više jer je u današnjim gužvama puno jednostavnije vlakom doći do nekog odredišta. Zato mi je posebno drago što su najavljena dodatna ulaganja u željeznicu – poručio je Gregurović.
