U Dvoru Veliki Tabor danas je otvorena izložba “Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja”, prvi zajednički izložbeni projekt svih pet ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog Zagorja. Kroz povijesnu, prirodoslovnu, etnološku i umjetničku perspektivu izložba donosi sveobuhvatan prikaz vinove loze, vinogradarske i vinarske tradicije te običaja koji su stoljećima oblikovali život, krajolik i identitet Hrvatskog zagorja.
U realizaciji izložbe sudjelovalo je 11 kustosa iz svih pet muzejskih jedinica, koji su više od godinu dana istraživali i prikupljali građu. Više od 90 posto izloženih predmeta dolazi iz fundusa Muzeja Hrvatskog Zagorja, a uz izložbu je objavljen i opsežan katalog na gotovo 200 stranica. Izložba će u Dvoru Veliki Tabor biti postavljena do 28. studenoga 2027. godine.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog Zagorja Jurica Sabol istaknuo je kako je riječ o prvoj zajedničkoj izložbi svih ustrojstvenih jedinica Muzeja u 33 godine njihova postojanja. Ideja je nastala u vrijeme velikog investicijskog ciklusa i obnove muzejskih prostora, a kao zajednička tema odabrano je vinogradarstvo, obrađeno iz perspektive svakog muzeja.
– Prvi put u 33 godine, otkako postoje Muzeji Hrvatskog Zagorja, organizirali smo zajedničku izložbu. Ideja je bila da pokušamo napraviti nešto zajedno, a na prijedlog kolegice Vlatke Filipčić odabrali smo temu vinogradarstva, koju smo obradili iz perspektive svake naše ustrojstvene jedinice – kazao je Sabol.
Posebno je naglasio velik istraživački i kustoski rad koji je prethodio postavljanju izložbe. Kustosi su na istraživanju i prikupljanju građe radili više od godinu dana, a više od 90 posto izloženih predmeta dolazi iz fundusa Muzeja Hrvatskog Zagorja. Uz izložbu je pripremljen i opsežan katalog na gotovo 200 stranica.
– Više od godinu dana kustosi su radili na istraživanju i prikupljanju građe, a ono što je posebno važno istaknuti jest da više od 90 posto građe dolazi iz fundusa naših muzeja. Ponosan sam na sve kolegice i kolege koji su sudjelovali u ovom projektu. Vjerujem da ćemo tijekom sljedećih godinu dana uživati u priči o vinogradarstvu i vinarstvu Hrvatskog zagorja – poručio je ravnatelj MHZ-a.
Voditelj Muzeja Dvor Veliki Tabor Paul Lekaj istaknuo je kako je riječ o projektu koji je okupio svih pet ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog Zagorja, a u njegovoj je realizaciji sudjelovalo 11 kustosa. Izložba donosi sveobuhvatan prikaz vinogradarstva i vinarstva kao prirodnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog fenomena koji je stoljećima oblikovao zagorski kraj i njegov identitet.
– Jedanaest podtema, jedanaest kustosa, jedanaest različitih karaktera, filozofija i pristupa poslu. Pet muzeja, ali jedan cilj – realizacija prve zajedničke izložbe ustrojstvenih jedinica u povijesti Muzeja Hrvatskog Zagorja. Ona pokazuje da vinogradarstvo u Hrvatskom zagorju nije samo proizvodnja grožđa i vina, nego složena kulturna baština u kojoj se susreću priroda, ljudski rad, znanje, običaji, umjetnost i lokalni identitet – istaknuo je Lekaj.
Pritom je naglasio kako izložba povezuje različita znanstvena i umjetnička područja, od prirodoslovlja i povijesti do etnologije i umjetnosti. Posjetitelji tako mogu upoznati razvoj vinogradarstva kroz stoljeća, njegove promjene i izazove, tradicijske obrte i običaje, ali i umjetničku dimenziju vina, među ostalim kroz djela Antuna Augustinčića i tehniku slikanja vinom – vinorelo.
– Unatoč smanjenju vinogradarskih površina, vinograd i klijet ostali su važni elementi zagorskog krajolika i načina života. Važan dio izložbe čine tradicijski obrti, običaji i simbolika vina, a objedinjavanjem prirodoslovnih, povijesnih, etnoloških i umjetničkih tema željeli smo pokazati koliko je vinogradarstvo duboko utkano u identitet našega kraja – rekao je Lekaj.
Ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija te izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić svečano je otvorila izložbu, istaknuvši njezinu važnost za očuvanje kulturne baštine i identiteta Hrvatskog zagorja. Posebno je naglasila simboliku njezina održavanja uoči Martinja, blagdana čija je tradicija na području Sjeverne Hrvatske upisana u Registar kulturnih dobara kao nematerijalno kulturno dobro.
– Posebno je važan i trenutak održavanja izložbe, svega nekoliko dana prije Martinja. Tradicija slavljenja blagdana svetog Martina duboko je ukorijenjena u Hrvatskom zagorju, a upravo ovakva izložba pridonosi očuvanju te tradicije i njezinu prenošenju budućim generacijama – istaknula je Deranja Crnokić.
Osvrnula se i na važnost međumuzejske suradnje, pohvalivši zajednički rad pet ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog Zagorja. Naglasila je kako takvi projekti omogućuju sveobuhvatniju obradu tema i njihovo kvalitetnije predstavljanje javnosti, a ujedno potiču suradnju među muzejskim i drugim kulturnim institucijama.
– Iz perspektive Ministarstva kulture i medija visoko valoriziramo ovakve zajedničke suradničke projekte jer se na taj način teme obrađuju i prezentiraju široj javnosti na najbolji mogući način. Vjerujem da je ovo prva u nizu sličnih izložbi te da će potaknuti i druge muzeje na zajednički rad i unapređivanje međumuzejske i međuinstitucijske suradnje – poručila je izaslanica ministrice, nakon čega je izložbu i svečano otvorila.
