Jučer je u Hiži vinove loze u Radoboju svečano otvorena izložba “Kad je Zagorje bilo ocean – miocen sjeverozapadne Hrvatske“, koja posjetitelje vodi milijunima godina u prošlost, u vrijeme kada je područje današnjeg Hrvatskog zagorja prolazilo kroz velike geološke i klimatske promjene, a na njegovu su se prostoru izmjenjivali morski, jezerski i kopneni okoliši.
Izložba je rezultat vrijedne međumuzejske i međunarodne suradnje Muzeja Radboa, Muzeja krapinskih neandertalaca i Prirodoslovnog muzeja Slovenije, koju je inicirao Muzej Radboa s ciljem predstavljanja bogate geološke i paleontološke baštine Radoboja i sjeverozapadne Hrvatske. Kroz izložene fosile, geološke nalaze i stručna tumačenja posjetiteljima se otkriva kako je izgledao nekadašnji biljni i životinjski svijet te kako su se tijekom milijuna godina mijenjali krajolik i prirodni uvjeti na području današnjeg Hrvatskog zagorja.
Ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin Pospiš izrazila je zadovoljstvo što je upravo Muzej Radboa bio nositelj ove suradnje, koja je povezala tri muzejske ustanove iz Hrvatske i Slovenije te omogućila predstavljanje vrijedne prirodne baštine našega kraja.
– Radoboj već gotovo dva stoljeća zauzima posebno mjesto na paleontološkoj karti Europe zahvaljujući svojim bogatim fosilnim nalazištima, koja i danas predstavljaju neiscrpan izvor znanstvenih spoznaja. Upravo nas je ta vrijedna baština potaknula da okupimo stručnjake i muzejske ustanove te zajednički ispričamo priču o vremenu kada je prostor današnjeg Hrvatskog zagorja izgledao potpuno drugačije. Za Muzej Radboa ova suradnja ima posebno značenje jer nam omogućuje razmjenu stručnih znanja i iskustava, otvara prostor za nove istraživačke i izložbene projekte te potvrđuje da i mali muzeji mogu biti inicijatori velikih i značajnih suradnji – istaknula je Hazulin Pospiš.
Naglasila je i kako je posebno vrijedno što su ovom izložbom povezani lokalna baština i širi geološki kontekst sjeverozapadne Hrvatske, čime je posjetiteljima omogućeno da na zanimljiv i pristupačan način upoznaju svijet star milijunima godina.
O geološkoj i paleontološkoj prošlosti Hrvatskog zagorja govorio je Eduard Vasiljević, viši kustos i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca, koji je pojasnio kako je miocen bio geološka epoha obilježena velikim promjenama okoliša na području današnje sjeverne Hrvatske.
Istaknuo je kako su se tijekom miocena na prostoru Hrvatskog zagorja izmjenjivali morski, jezerski i kopneni okoliši, a ti su procesi bili povezani sa širim geološkim razvojem Panonskog bazenskog sustava i nekadašnjeg Paratetisa. O tim promjenama danas svjedoče sedimentne stijene i brojni fosilni ostaci organizama koji su nastanjivali tadašnje okoliše. Posebno je naglasio značaj Radoboja, čija iznimno vrijedna paleontološka nalazišta pružaju jedinstven uvid u nekadašnji biljni i životinjski svijet. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti potvrđuju važnost povezivanja muzejskih ustanova u stvaranju kvalitetnih izložbenih sadržaja, ali i približavanju znanstvenih spoznaja široj javnosti.
Nikolina Ileković, kustosica Muzeja krapinskih neandertalaca, u svojem je obraćanju istaknula iznimnu geološku i paleontološku vrijednost Radoboja i Hrvatskog zagorja, posebno naglasivši značaj radobojske fosilne zbirke koja se čuva u Muzeju krapinskih neandertalaca. Ukazala je na važnost očuvanja i stručnog proučavanja te vrijedne građe, koja pruža dragocjene spoznaje o nekadašnjem životu na ovom području te predstavlja važan dio prirodoslovne baštine Hrvatskog zagorja.
Matija Križnar, paleontolog Prirodoslovnog muzeja Slovenije, zahvalio je na izvrsnoj suradnji te predstavio doprinos slovenskog muzeja realizaciji izložbe, posebno istaknuvši bogatstvo radobojskih fosila koji se čuvaju u njihovim zbirkama. Najavio je i nastavak suradnje s Muzejom Radboa, istaknuvši kako se već sljedeće godine planira detaljnije stručno i znanstveno proučavanje dijela radobojske zbirke koja se čuva u Sloveniji. Planirana istraživanja uključuju kvalitetniju dokumentaciju, fotografiranje fosila te pripremu stručnih i znanstvenih publikacija, čime će se dodatno pridonijeti poznavanju i predstavljanju radobojske paleontološke baštine.
Katarina Kadivec, geologinja Prirodoslovnog muzeja Slovenije, istaknula je kako radobojska zbirka fosila predstavlja jednu od najstarijih zbirki miocenske starosti koje se čuvaju u njihovu muzeju. Naglasila je njezinu iznimnu znanstvenu i povijesnu vrijednost, budući da je upravo ta građa tijekom desetljeća omogućila stjecanje važnih spoznaja o geološkoj prošlosti i životu u miocenskom razdoblju. Posebno je istaknula značaj očuvanja takvih zbirki, koje i danas predstaljaju vrijedan izvor znanja i temelj za daljnja znanstvena istraživanja.
Prirodoslovni muzej Slovenije posjeduje vrijednu zbirku fosilnih kukaca i drugih nalaza iz Radoboja, koje je prije otprilike 150 godina prikupljao njihov prvi kustos Henrik Freyer, dok je dio zbirke pristigao donacijama drugih paleontologa. Riječ je o iznimno vrijednoj građi koja svjedoči o međunarodnom znanstvenom interesu za radobojska nalazišta još tijekom 19. stoljeća.
Izložbu je otvorio kustos Muzeja Radboa Domagoj Polanščak, koji je okupljenima približio povijest geoloških i paleontoloških istraživanja Radoboja te objasnio posebnost izloženih predmeta. Podsjetio je kako priča o radobojskim fosilima započinje još u 19. stoljeću, kada su tijekom razvoja rudarske djelatnosti otkriveni brojni fosilizirani ostaci biljaka i životinja. Ti su nalazi privukli pozornost domaćih i stranih istraživača, koji su u Radoboj dolazili sve do početka 20. stoljeća. Zbog tadašnjih okolnosti i činjenice da je Radoboj bio malo naselje u razvoju, velik dio pronađene geološke i paleontološke građe završio je u zbirkama muzejskih i znanstvenih ustanova diljem Hrvatske i Europe. Polanščak je naglasio kako je upravo želja za ponovnim predstavljanjem te vrijedne baštine u njezinu izvornom kraju bila jedan od glavnih poticaja za organizaciju izložbe.
– Cilj nam je bio geološku baštinu Radoboja ponovno okupiti pod jednim krovom, odnosno predstaviti predmete koji potječu iz Radoboja, ali se danas čuvaju izvan njega. Kroz pedesetak izloženih predmeta posjetitelji se mogu uvjeriti u bogatstvo geološke prošlosti Radoboja, ali i cijelog Hrvatskog zagorja te dobiti uvid u to kako je ovo područje izgledalo prije pojave čovjeka – istaknuo je Polanščak.
Svečanost otvorenja dodatno je obogatio prigodan glazbeni program u kojem je nastupila Sabina Kunštek, uz glazbenu pratnju Matije Vučkovića, pridonijevši posebnom ozračju ovog kulturnog događanja.
Izložba “Kad je Zagorje bilo ocean – miocen sjeverozapadne Hrvatske” na zanimljiv i edukativan način povezuje znanstvene spoznaje, vrijedne muzejske zbirke i bogatu prirodnu baštinu našega kraja. Ujedno predstavlja važan korak u daljnjem razvoju stručne i međunarodne suradnje Muzeja Radboa te dodatno potvrđuje značaj Radoboja kao jednog od važnih paleontoloških lokaliteta u ovom dijelu Europe.
Ovakvim izložbenim projektima Muzej Radboa nastavlja svoju misiju istraživanja, očuvanja i predstavljanja prirodne i kulturne baštine te približavanja njezinih vrijednosti svim generacijama posjetitelja.
Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Krapinsko – zagorske županije i Općine Radoboj, kojima ovim putem zahvaljujemo na prepoznavanju važnosti projekta i podršci njegovoj realizaciji.
Iz Radoboja pozivaju sve ljubitelje prirode, povijesti, geologije i znanosti, kao i sve one koji žele otkriti zanimljivu prošlost našega kraja, da posjete izložbu i upoznaju Zagorje kakvo je bilo prije milijuna godina.
Izložba ostaje otvorena za razgledavanje u Hiži vinove loze u Radoboju do 12. siječnja 2027. godine.
