Movember: DZS otkrio zanimljive podatke
Muškarci u Hrvatskoj: Više ih se rađa, ali žene žive dulje i brojnije su u starosti

GOOGLE VIJESTI Dodaj Zagorje International u omiljene izvore

Studeni je mjesec posvećen muškom zdravlju, a podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju zanimljive razlike između muškaraca i žena – od obrazovanja i plaća do očekivanog trajanja života, bolesti i samoubojstava

Brkovi su tijekom studenoga ponovno u modi, no iza njih se krije mnogo važnija poruka. Movember je međunarodna inicijativa kojom se upozorava na važnost brige o muškom zdravlju, prevencije bolesti i otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju.

Tim je povodom Državni zavod za statistiku (DZS) objavio zanimljiv pregled podataka o muškarcima u Hrvatskoj. Statistika prati njihov životni put – od rođenja, školovanja i zaposlenja do mirovine, a donosi i podatke o očekivanom trajanju života te najčešćim uzrocima smrti.

Dječaci se rađaju češće, ali žene prevladavaju među studentima

U Hrvatskoj se i dalje rađa nešto više dječaka nego djevojčica. Tijekom 2025. godine živorođeno je 16.659 dječaka i 15.820 djevojčica, odnosno 839 dječaka više. Na svakih 100 rođenih djevojčica dolazilo je približno 105 dječaka.

Brojčanu prednost dječaci zadržavaju i u osnovnim školama. Na početku školske godine 2025./2026. redovite osnovne škole pohađalo je 149.707 dječaka i 141.648 djevojčica, što znači da su dječaci činili 51,4 posto učenika.

Sličan omjer zabilježen je i među učenicima koji su završili srednju školu. Na kraju školske godine 2024./2025. srednjoškolsko obrazovanje završilo je 18.970 mladića i 18.073 djevojke.

Međutim, razlike postaju izraženije kada se pogleda vrsta obrazovanja. U industrijskim i obrtničkim školama mladići su činili 69 posto učenika, dok su djevojke bile znatno zastupljenije u gimnazijama, gdje su činile više od 63,2 posto učenika.

Na visokim učilištima odnos se potpuno mijenja. U akademskoj godini 2025./2026. studiralo je 60.999 muškaraca i čak 86.608 žena. Tako su žene činile 58,7 posto svih studenata, a muškarci 41,3 posto.

Muškarci se sve kasnije odlučuju na brak

Razlike između nekadašnjih i današnjih generacija vidljive su i u životnim odlukama. Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je sklopljeno 17.270 brakova, a muškarci su u prvi brak stupali u prosječnoj dobi od 32,1 godine.

Za usporedbu, 1970. godine muškarci su pri sklapanju prvog braka u prosjeku imali 25 i pol godina. To znači da se prosječna dob pomaknula za više od šest i pol godina.

Dulje školovanje, izgradnja karijere, stambeno pitanje i promijenjeni životni prioriteti samo su neki od čimbenika koji mogu utjecati na vrijeme donošenja takvih odluka.

Muškarci su brojniji među zaposlenima, a imaju i veće plaće

Prema podacima DZS-a, u rujnu 2026. godine u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,8 milijuna zaposlenih osoba. Među njima je bilo 944.500 muškaraca i 822.400 žena. Muškarci su tako činili približno 53,5 posto zaposlenih.

Razlika je zabilježena i u visini plaća. U drugom tromjesečju 2026. prosječna mjesečna neto plaća muškaraca zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1.586 eura, dok je kod žena iznosila 1.514 eura.

Muškarci su tako u prosjeku primali 72 eura više, odnosno 4,8 posto veću neto plaću.

Umirovljenica je više, ali muškarci imaju veće mirovine

Zanimljiv preokret vidljiv je među korisnicima mirovina. U prosincu 2025. godine mirovinu je primala 570.172 muškarca i 658.575 žena. Umirovljenica je tako bilo 15,5 posto više nego umirovljenika.

S druge strane, prosječne mirovine bile su veće kod muškaraca. Njihova prosječna neto mirovina iznosila je 670,19 eura, dok je kod žena iznosila 560,60 eura. Razlika je bila gotovo 110 eura mjesečno.

Žene u Hrvatskoj žive gotovo šest godina dulje

Prema procjeni stanovništva, sredinom 2025. godine Hrvatska je imala 1.893.472 muškarca i 1.981.521 ženu. Muškarci su činili 48,9 posto, a žene 51,1 posto ukupnog stanovništva.

Iako se rađa više dječaka, žene s godinama postaju brojnije, a jedan od ključnih razloga jest razlika u očekivanom trajanju života.

Prema podacima za 2025. godinu, očekivano trajanje života pri rođenju iznosilo je 76,4 godine za muškarce i 82,3 godine za žene. Riječ je o razlici od gotovo šest godina u korist žena.

Podaci o uzrocima smrti dodatno naglašavaju važnost preventivne brige o muškom zdravlju. Među deset vodećih uzroka smrti muškaraca nalazila se i zloćudna novotvorina prostate. Od raka prostate tijekom 2024. godine umrlo je 714 muškaraca.

Riječ je o bolesti na koju upravo Movember posebno upozorava, potičući muškarce na informiranje, preventivne preglede i pravodobno reagiranje na moguće simptome.

Muškarci čine više od tri četvrtine umrlih zbog samoubojstva

Posebno zabrinjavajući podaci odnose se na mentalno zdravlje. Od ukupno 546 osoba koje su tijekom 2024. godine u Hrvatskoj umrle zbog samoubojstva, čak 419 bili su muškarci, a 127 žene.

Drugim riječima, muškarci su činili 76,7 posto svih osoba umrlih zbog samoubojstva.

Ovi podaci podsjećaju na to da muško zdravlje nije samo pitanje tjelesnih bolesti i preventivnih pregleda. Jednako je važno razgovarati o psihičkim poteškoćama, potražiti pomoć kada je potrebna i razbijati predrasude zbog kojih mnogi muškarci o svojim problemima nerado govore.

Movember je tako puno više od mjeseca u kojem su brkovi ponovno u trendu. Statistika pokazuje razlike u životnom vijeku, uzrocima smrti i drugim važnim područjima života, ali iza svakog broja nalazi se stvarna životna priča.

Brkovi će nakon studenoga možda nestati, ali poruka bi trebala ostati – briga o zdravlju ne smije trajati samo jedan mjesec.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.