U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, u središtu Matice hrvatske u Zagrebu, a dijelom i online, održan je četvrti Hrvatski iseljenički kongres “Povratak – stvarnost ili utopija?”
Na prvom panelu na temu politike povratništva u lokalnim zajednicama, sudjelovao je načelnik Krapinskih Toplica Ernest Svažić, koji je istaknuo kako njegova Općina koristi svaku moguću prigodu da se predstavi hrvatskim iseljenicima.
– Hrvatsku, zbog prirodnih ljepota, mnogi doživljavaju kao jedan veliki nacionalni park. Međutim, u tom šarenom mozaiku prirodne baštine, zanemaren je naš balneološki potencijal. Prema nalazima Akademije medicinskih znanosti, mi imamo 222 lokacije s prirodnim ljekovitim činiteljima, od kojih je 20 u Krapinsko – zagorskoj županiji. Nažalost, hrvatske toplice nedovoljno su afirmirane na nacionalnoj razini, a kamoli međunarodno – rekao je Svažić te dodao da mnogi u općini vide dobar potencijal za život u trećoj životnoj dobi, kada je potrebno potpomognuto stanovanje.
Konkretni prijedlozi
– Naša se lokalna ekonomija zasniva na korištenju termalnih izvora. Danas, kad govorimo o Europskom zelenom planu i važnosti brige za zdravlje, destinacije s termalnim izvorima bivaju sve značajnije, ne samo zbog primjene termalne vode u terapijske i rekreacijske svrhe, već i zbog njezine energetske vrijednosti. Taj potencijal želimo intenzivno promovirati i spremni smo podržati sve konkretne projektne prijedloge – istaknuo je načelnik, koji je iseljenicima predstavio poticajne mjere Općine Krapinske Toplice i zone u kojima je moguće ulagati u turističke, zdravstvene i rezidencijalne projekte.
– Blizina Zagreba, kvalitetna medicinska infrastruktura te postojanje kvalitetne lokalne radne snage iz područja zdravstva i uslužnih djelatnosti, predstavljaju izvrsno polazište za razvoj koncepcije potpomognutog stanovanja. Prostorno – planska dokumentacija je sređena, lokalne pristojbe su poticajne, a lokalna i regionalna samouprava dokazano ulagačima pruža podršku pri dobivanju svih potrebnih dozvola. S ciljem poboljšanja javne infrastrukture, efikasno koristimo modele nacionalnog i europskog sufinanciranja – istaknuo je Svažić.
Marin Sopta iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva kazao je da bi održani kongres trebao biti motivacija za izradu Strategije za povratak hrvatskih iseljenika u domovinu.
Za šest mjeseci
– Državni vrh, a pritom mislim na sve stranke, a ne samo na Vladu, mora konačno odlučiti jesu li za povratak naših iseljenika ili ne. U tom kontekstu treba napraviti državnu strategiju koja će biti bazirana samo na povratku hrvatskih iseljenika, a u to svakako trebaju biti uključeni naši znanstvenici koji se bave tom temom, demografi, ekonomisti, gradonačelnici, načelnici i institucije. To se može napraviti u šest mjeseci, ako se država na to odluči – rekao je Sopta.
Kazao je i kako je nekoliko stotina tisuća ljudi napustilo Hrvatsku u zadnjih nekoliko godina te da treba napraviti istraživanja zbog čega su otišli i namjeravaju li se vratiti nazad i pod kojim uvjetima. – Kad to doznamo, onda možemo napraviti strategiju. Učinimo li te neke iskorake, a državni vrh odluči da iskreno zagovara ideju povratka hrvatskih iseljenika, mi imamo budućnost – rekao je Sopta.
