U amfiteatru Energetskog centra Bračak okupili su se stručnjaci iz različitih područja – od arhitekture, dizajna, ekonomije do energetike i klime, s ciljem da započnu promišljanje o novom europskom Bauhausu, novoj inicijativi Europske komisije, koja ima zadatak ekološki, gospodarski i kulturno usmjeriti na objedinjavanje dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana.
– Novi europski Bauhaus je začin i nadogradnja energetske obnove – tiče se svakoga od nas, svih struka i svih segmenata društva. Nije u pitanju ni samo energija, niti samo klima. U pitanju je promjena paradigme razmišljanja i življenja, u cilju dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. To su i zgrade i mobilnost i digitalna infrastruktura, to je obnova naselja i blokova, to je poljoprivreda, to je dizajn – bilo modni bilo industrijski, to su naši svakodnevni izbori i svakodnevno ponašanje – izjavio je u uvodnom obraćanju dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, prvog partnera iz Hrvatske novoj inicijativi Europske Komisije
Javio se i Bruxelles
Svim prisutnima, kao i svim zainteresiranima koji su prijenos mogli pratiti i uživo, obratila se i Ruth Reichstein ispred Europske Komisije, video vezom iz Bruxellesa.
– Novi europski Bauhaus kreativna je inicijativa kojom se pomiču granice između znanosti i tehnologije, umjetnosti, kulture i socijalne uključenosti radi pronalaženja rješenja za svakodnevne probleme. Od danas na posebnim internetskim stranicama umjetnici, dizajneri, inženjeri, znanstvenici, poduzetnici, arhitekti, studenti i svi zainteresirani mogu podijeliti primjere nadahnutih postignuća za novi europski Bauhaus, ideje o njegovu razvoju kao i sva sporna pitanja i nedoumice. To je početak inovativnog procesa zajedničkog osmišljavanja – istaknula je Reichstein.
Novi europski Bauhaus zamišljen je kao most između tehnologije i umjetnosti, s njim Europski zeleni plan dobiva i svoju kulturnu dimenziju. Umjetnost, kultura i baština imaju značajnu ulogu u zelenoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama.
Ovo je trenutak u kojem moramo sami sebi priznati gdje smo kao društvo i kao pojedinci, koje su naše manjkavosti i što uopće želimo poduzeti. Trebaju nam jasni ciljevi – upozorio je Davor Trupković, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija.
Dijalog je otvorio brojna pitanja, no i potaknuo na razmišljanje – može li Hrvatska Novi europski Bauhaus iskoristiti kao svoju, još jednu, priliku. Naime, inicijativa pruža mogućnost prijave, a u slučaju dobrih rezultata i realizacije pilot projekata za zajedničko osmišljavanje novih održivih i uključivih rješenja s izrazitom estetskom komponentom.
Pilot projekt
– Hrvatska je zemlja od četiri milijuna ljudi. Zašto ne bismo kao pilot prijavili, ne jedan projekt, već jedan cijeli kvart, grad, zemlju koja vapi za zaokretom na bolje i napretkom – pozvala je sve prisutne Tea Žakula, voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost Fakulteta strojarstva i brodogradnje
Dr. Domac je prihvatio ambiciozni izazov te će se ova nacionalna inicijativa nastaviti sastajati i formulirati prijavu za hrvatski nacionalni pilot projekt u sklopu ove nove europske inicijative koja će već u rujnu krenuti sa zaprimanjem prijava iz svih zemalja članica, a priliku će dobiti tek pet pilota.
– Novi europski Bauhaus potiče poboljšanje kvalitete života kao dio novog stila, traži „vraćanje osnovama“, ljudskom mjerilu i elementima prirode. Volim reći – zdravom razumu, mjeri čovjeka i svemu onome što je prirodno. Zahtijeva od nas puno, ali i nemjerljivo puno možemo dobiti promjenama u smjeru održivosti, zajedništva i solidarnosti – zaključio je skup dr. sc. Julije Domac.
