Zagrebački potres nije doveo ni do očekivanog pada transakcija nekretnina u Zagrebu, ni do pada cijena, već se dogodilo upravo suprotno – povećali su se i prosječan dnevni broj transakcija i medijalna prodajna cijena stanova, utvrđeno je u Pregledu tržišta nekretnina u Hrvatskoj 2020., godišnjoj analizi Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva, piše Poslovni.hr.
Analitičari zaključuju da je potres eventualno promijenio preferencije kupaca, koji su možda radije kupovali novije stanove, a takvih je i više na tržištu. Tako je u slučaju Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije zabilježeno značajno smanjenje medijalne starosti prodanih stana.
Ipak, potresi i pandemija imali su utjecaja na tržište nekretnina u Hrvatskoj, pa su tako u 2020. godini ostvarene 103.093 kupoprodajne transakcije, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja pad od 7,7 posto. Najveći broj transakcija pritom se odnosi na kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, (33,3 posto), kupoprodaje stanova/apartmana (22,9 posto), kupoprodaje građevinskog zemljišta (15,7 posto) i kupoprodaje obiteljskih kuća (13,4 posto).
Istodobno, ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2020. godini iznosila je 40,023 milijarde kuna, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja povećanje od 0,5 posto. Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo u 2020. godini iznosila je 388.226 kune, dok je godinu dana ranije iznosila 356.663 kune. Kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 11 posto BDP-a 2020. godine, s tim da najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2020. godini bilježe stanovi, na koje se odnosi 41,1 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,5 posto te obiteljske kuće s udjelom od 19,4 posto. U odnosu na godinu ranije, ukupna vrijednost prodanih stanova/ apartmana u 2020. godini smanjila se za 1,2 posto, a poljoprivrednih zemljišta za čak 20,8 posto.
