Proteklog je vikenda u Brezničkom Humu održano fotografiranje osoba u narodnim nošnjama Lijepe Naše za nadaleko poznati i priznati projekt “Geofolk“. Radi se o najvećoj svjetskoj zbirki fotografija ljudi iz različitih krajeva svijeta u narodnim nošnjama, a projekt je pokrenuo rumunjski fotograf David Botond, kojem je ovih dana u Bruxellesu Europski parlament uručio nagradu Europskog građanina 2021. godine.
“Geofolk“ je među 28 projekata nagrađenih na europskoj razini, a uključuje izvanrednu zbirku fotografija koja ujedinjuje tradiciju i kulturu. Zbirka prikazuje, divi se i čuva identitetske elemente zajednica, žena, muškaraca i dječjih nošnji iz cijelog svijeta. Botond je snimio oko 100.000 fotografija i obradio više od 30.000 njih te postavio izložbu kojak, u duljini od 54 metra, predstavlja 1700 narodnih kostima iz cijelog svijeta.
Fotografije su snimljene u 56 različitih zemalja i predstavljaju 240 nacionalnosti. Izložbu je bilo
moguće razgledati u Brezničkom Humu u sklopu martinjskih dana, kojima je obilježen i Dan općine.
U suradnji sa Zajednicom amaterskih kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije, nošnje naših krajeva, tzv. “bijelog Zagorja“, nazvanog po pretežito bijelim nošnjama, ponosno su predstavile dvije mlade obitelji iz KUD-a Pregrada i KUD-a “Zlatko Baloković“ iz Krapinskih Toplica.
Uvjet da se pristupi projektu, bilo je sudjelovanje žensko – muškog para u autentičnim nošnjama kraja iz kojeg dolaze, a svakako je poželjan bio i prikaz dječjih nošnji, ukoliko je moguće.
U opisu nošnji, koji je također bio obavezan za sudjelovanje u projektu, iz KUD-a Pregrada naveli su: “Nošnje ovog kraja poznate su po svojoj bjelini i čipki, šivane su od domaćeg platna koje se dobivalo od konoplje ili lana te ukrašavane samo bijelom ručno rađenom čipkom. Na pregradskoj nošnji nema nikakvih vezova u boji. Upravo zbog toga ženama je bilo izrazito važno da nošnja bude čista, uredna i lijepo „“nafaldana“. Mala djeca, i dječaci i djevojčice, nosila su tzv. plahtaču do vremena polaska u školu. Po polasku u školu, djeca dobivaju odjeću kao i odrasli, djevojčice bluzu i nabranu suknju s faldama i pregačom, a dječaci hlače i rubače.“
Iz KUD-a “Zlatko Baloković“ Krapinske Toplice za predstavljanje na “Geofolku“ odabrali su svečanu žensku zagorsku narodnu nošnju izrađenu još davnih 1920-ih, a sastoji se od rukavca, janjke, podsuknje, fertuna i lajbeca. Izradila ju je Marija Lovrečić, rođena Očić, a možemo reći da zorno prikazuje sliku i društveno stanje ondašnjeg vremena, u kojem je veliki odjek imala tadašnja Radićeva Hrvatska seljačka stranka, što je vidljivo u izvezenim detaljima hrvatske trobojnice na rukavcima. Crveni lajbec (prsluk), ukrašen crvenim, bijelim i plavim vezom te plavim obrubom, svakako je još jedan detalj koji uvrštava ovu nošnju među raritete koje je vrijedno paziti i čuvati od mogućeg zaborava.
Muška zagorska narodna nošnja sastoji se od rubače (košulja), gača (hlače), lajbeca (prsluk), škrljaka (šešir) i kožnog remena, koji nije obavezan u svim prilikama, a na nogama se nose škornji, odnosno čižme ili crne cipele na vezanje. – Projekt “Geofolk“ značajan je za očuvanje svjetske kulturne baštine te ovim sudjelovanjem možemo biti ponosni što će i kulturno blago Hrvatskog zagorja i Krapinsko – zagorske županije biti prikazivano na izložbama diljem svijeta – kažu iz Zajednice amaterskih kulturno – umjetničkih udruga KZŽ.
