Povodom Dana Grada Zlatara, koji se obilježavaju više dana, i ususret Jurjevu, 21. travnja 2023. održana je Jurjevska misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zlataru. Misu je predvodio zlatarski župnik Dragutin Cerovečki. U misnom slavlju nastupile su sopranistica Klasja Modrušan i pijanistica Eva Kirchmayer-Bilić i violinist Marijan Modrušan (G. Caccini: Ave Marija (pod prikazanjem). Nastupili su i članovi Ženske vokalne skupine Dora i Crkvenog zbora, a u prostoru Galerije izvorne umjetnosti u Zlataru, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i Krapinsko – zagorske županije, otvorena je izložba četvorice hrvatskih suvremenih umjetnika – slikara Ivana Andrašića, Zorana Homena i Željka Kropfa te kipara Darka Varge. Mnogobrojnu okupljenu publiku pozdravila je v. d. ravnateljica Božena Slunjski koja je moderirala program.
U ime župana Željka Kolara obratio se bivši gradonačelnik grada Zlatara i član Županijske skupštine KZŽ-a Stanko Majdak, također general Kornelije Brkić, savjetnik u Kabinetu ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Likovni kritičar Milan Bešlić osvrnuo se na izložbu i istaknuo posebnosti i zanimljivosti svakoga autora. U opširnom, detaljnom i znalačkom predgovoru Katalogu Milan Bešlić, između ostaloga, ističe:
Sintagmom golemo slikarsko nasljeđe rodne Podravine podrazumijevam, osim akademskog slikarskog nasljeđa, prvenstveno ono iz pučkoga slikarskoga nasljeđa koje je u kasnim pedesetim godinama, ako tako mogu reći – predvođeno Ivanom Generalićem, krenulo u osvajački pohod slikarskoga svijeta upisujući se u povijesti hrvatskog slikarstva pod terminom – naivno slikarstvo. Upravo iz tog baštinskog resursa crpio je stvaralačke poticaje Ivan Andrašić…
Likovno djelo Zorana Homena može se čitati u većim tematskim cjelinama koje se ulančavaju kroz višedesetljetno razdoblje u čvrstoj i koherentnoj strukturi likovnog djela: mrtve prirode, krajolici, portreti, sakralni motivi koji čine iznimno važnu i plodnu dionicu slikareva opusa. Dakako, u interpretaciji djela, osim tematske odrednice, važna je i ona stilska koja nam kazuje da je Homenovo slikarstvo determinirano hiperrealističkim stilskim obilježjima i da je upravo po njima i apostrofiran od kritike kao jedan od najistaknutijih protagonista u suvremenoj hrvatskoj likovnoj produkciji.
Na postmodernističkoj baštini Željko Kropf koncipira svoje slikarstvo. (…) Ta baština, naime, pretpostavlja slikarska znanja i umijeća jer s njima otvara stvaralački proces kojim slikar izgrađuje svoju autorsku osobnost na tim temeljnim slikarskim premisama i, naravno, na decidiranom estetskom opredjeljenju. Upravo te sastavnice čitamo u slikarstvu Željka Kropfa s jasnim autorskim obilježjima koje prepoznajemo u sintezi kultiviranog slikarskog postupka i izvorne imaginacije postmodernističkog nadahnuća u živoj i dinamičnoj kolorističkoj pulsaciji stiliziranih geometrijskih elemenata čvrsto i skladno strukturiranih na površini slike.
Ono što naročito određuje svestranu osobnost Darka Varge, osim predanog i uspješnog kulturnog djelatnika koji je inicirao i utemeljio velike projekte od naročite važnosti, kako u Hrvatskom zagorju tako i u nacionalnoj kulturi, jest i njegova stvaralačka komponenta izražena u likovnom jeziku. (…) Kiparske forme datirane su u zadnje dvije godine, 2022./23., i otkrivaju autorov novi stvaralački interes u istraživanju novih materijala te njegovih oblikovnih i izražajnih mogućnosti u koncipiranju same kiparske forme. U kiparskom postupku koristio je zack kameninu, željezo i staklo. (…) Samim nazivom djela: Erozija, Kristalizacija, Vodoravna erozija i dr. kipar podvlači činjenicu da ga je koncipirano od recikliranog materijala i oblikovao u „suradnji“ s kemijskom procesom u staklarskoj peći, i, naravno, definirao u svojem atelijeru.
Izložbu je otvorila gradonačelnica grada Zlatara Jasenka Auguštan Pentek, a otvorena je do 15. svibnja. U glazbenom dijelu nastupile su sopranistica Klasja Modrušan i pijanistica Eva Kirchmayer-Bilić koje su izvele recitativ i romancu Jelene On ode… Gdje na tvrdu stancu brdu iz opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca; ariju Irene Sposa son disprezzata iz opere Bajazet Antonija Vivaldija i ariju Mile Gojsalić Oda zemlji iz istoimene opere Jakova Gotovca.
Piše: Tina Marušić
