ZA NE POVJEROVATI: Upali u povijesnu crkvicu kod Splita pa roštiljali na oltaru. Mještani zgroženi:
“Ovako nešto ni barbarima ne bi palo napamet – boje li se Boga?!”

U crkvici sv. Lovre ns Ostrogu, povijesnom naselju na padinama Kozjaka, netko je roštiljao na oltaru. Sramotni prizor oltara u ostacima pepela i pekom ostavljenom pored njega zatekao je jedan mještanin, prenosi Danas.hr.

– Ovako nešto ni barbarima ne bi palo napamet – na oltaru gradelavati, a ispred njega spremati peku – poručio je zgroženi mještanin za Portal grada Kaštela.

Ističe da ključeve crkvice u kojima se stoljećima služe mise imaju samo članovi Udruge sv. Lovre od Ostroga koji bi se trebali baviti zaštitom “ovog povijesnog hrvatskog i crkvenog lokaliteta”.

Mještanin kojeg su zgrozili ovi prizori često šeće tim područjem, ali inače ne zaviruje u crkvu. Ove nedjelje ga je nešto ponukalo da baci pogled kad već ne može ući, a ono što je vidio ga je ostavilo u nevjerici.

– Kao vjerniku crkva mi je svetinja i neshvatljivo mi je da netko može učiniti nešto ovako doslovno nečuveno! I dok su Veliki tjedan i najveći kršćanski blagdan Uskrs pred vratima, pitam se boje li se Boga ovi ljudi kad ovako obeščašćuju naše najveće svetinje – govori i poziva odgovorne da pronađu krivce te da se šteta sanira.

Da stvar bude gora, i oko crkve se mogu vidjeti hrpe smeća i glomaznog otpada, a netko je polomio i jednu klupu pored nje.

– Za sada nemamo zaprimljenu dojavu –  kratko su kazali  iz Policije uprave splitsko-dalmatinske.

Inače, Ostrog je višeslojni arheološki lokalitet koji obuhvaća prapovijesnu gradinu nad čijim ostacima je u srednjem vijeku podignuta utvrda, a pred utvrdom srednjovjekovno groblje i crkva sv. Lovre.

 Ona je smještena na padinama Kozjaka sjeverno od Kaštel Lukšića na mjestu Ostroga – srednjovjekovnog naselja hrvatskih plemenitaša Didića.

Ne zna se točno kada je izgrađena, ali na temelju isprave iz 1327. u kojoj se spominje toponim Lovrine pretpostavlja se da je srednjovjekovna. Crkva je na listi zaštićenih kulturnih dobara i klasificira se kao “sakralna graditeljska baština”. 

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.