Zagorski bregi samom svojom pojavom zovu na odlazak u prirodu, no Hrvatsko zagorje ima i svoje planine, pa stoga ni ne čudi duga tradicija njihovih osvajanja. Naime, počeci planinarstva u Krapini sežu u daleku povijest.
Naime, na prvoj sjednici odbora Hrvatskog planinarskog društva održanoj 4. svibnja 1875. godine u Zagrebu, predložen je popis uglednih pojedinaca u tridesetak mjesta u Hrvatskoj, koji bi, uz pristanak, preuzeli poslove društvenih povjerenika za širenje ideje planinarstva u svojem kraju, dočekivali članove društva iz Zagreba, osigurali im po potrebi smještaj i vodili ih po obližnjim planinama.
1883.
Povjerenik Hrvatskog planinarskog društva u Krapini bio je Josip Majcen, i njegovim djelovanjem 1883. započeo je razvoj organiziranog planinarstva u Krapini.
– Strahinščica, tako zove ovu goru narod, a ne Strahinčica, duga je oko četiri do pet kilometara te se proteže od sjevero-zapada prama sjevero-iztoku. Najviši joj brieg Goleš, uzdignuv se 847 metara nad površinu morsku svojom golom glavicom. Dieli ju cesta, što vodi iz Krapine u Rogatac i iz Krapine u Jesenje i Bednju, te iz Krapine u Radoboj. Svršava u Očuri, gdje počima Ivanščica. Na sjevernoj strani zarasla je bukvom, a na južnoj hrastom-kitnjakom i još nekim utrešenim drvećem – citat je ovo iz članka Gaše Vaca, krapinskog kotarskog šumara, na čiji poticaj je 19. travnja 1899. godine u Krapini održan osnivački sastanak podružnice Hrvatskog planinarskog društva “Strahinščica” i na kojem je izabran privremeni odbor od 10 članova, a on sam izabran je za tajnika.
Od tada pa sve do današnjih dana, Planinarsko društvo organiziralo je niz aktivnosti, druženja i izleta, kao i radnih akcija. Naročito je važno istaknuti izgradnju i održavanje planinarskog doma koja je izvršena zahvaljujući velikom entuzijazmu, vlastitom radu i često vlastitim materijalnim sredstvima članova društva. Sada je to mjesto mnogih druženja u na kojima sudjeluju planinarke i planinari svih generacija, a često im se pridružuju i šetači amateri ljubitelji prirode, kao i posjetitelji iz drugih krajeva Lijepe naše i inozemstva.
125 godina opstojnosti društva visoki je jubilej kojim se, osim prisjećanja na bogatu povijest Društva, želi potaknuti mlade generacije na održavanje entuzijazma i brige o prirodnom nasljeđu i bogatstvu kroz aktivnost koje društvo provodi.
Društvo danas broji oko 200 članova svih dobnih skupina, a kojima su najzanimljiviji tzv. ‘društveni izleti’, za koje je interes zbog ljepote i atraktivnosti istih izniman i u pravilu se traži mjesto više. U Društvu također ima i članova koji streme većim i težim usponima i čiji su uspjesi uvijek na ponos.
– Glede rada s mladima, osobito je zadovoljstvo spomenuti realizirane aktivnosti organizacije male planinarske škole te ostvarene dobre kontakte s ravnateljima školskih ustanova s područja grada Krapine glede suradnje u radu s djecom i mladima, odnosno njihovom uključivanju u male planinare kako bi što više boravili na svježem zraku i u prirodi – kažu iz Društva.
Preko 70 kilometara staza
Društvo održava preko 70 kilometara označenih planinarskih staza na području Strahinjčice, Brezovice i Maceljskog gorja, koje, osim toga što ih prvenstveno koriste planinari, predstavljaju i sjajan turistički potencijal za grad i regiju. Održavanje istih prohodnim i sigurnim zahtijeva veliki trud i puno vremena, ali pozitivni komentari na uređenost uvijek iznova daju snage za daljnje aktivnosti.
– Planova ima mnogo, od projekta obnove i rekonstrukcije do održavanja i označavanja. Također, pojavile su se ideje o povezivanju s poviješću Krapine i njezinim legendama, a nastavit će se raditi s mladima jer bez njih nema budućnosti Društva. Tako je u tijeku projekt u kojem će sudjelovati mali izviđači i vatrogasci – najavili su iz Društva dodavši kako slijede i radovi na uređenju “prve livade” i okoliša doma.
