Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom, potvrđuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, navodi Jutarnji list.
U lipnju 2024. zabilježen je pad broja rođenih za 10 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, sa samo 2384 rođenih beba. Ova brojka je najniža od pandemijskih godina 2021. i 2022., kada je barem postojalo jasno objašnjenje za pad. Trenutno nema jasnog uzroka za ovaj pad, unatoč pozitivnim ekonomskim pokazateljima poput rasta plaća i standarda.
Nema uzroka ni rješenja
Podaci za 2023. godinu pokazuju ukupan broj rođenih od 32.325, dok je broj umrlih iznosio 51.275, što rezultira negativnim prirodnim prirastom od -19.105 osoba. Sve županije bilježe negativan prirodni prirast, s posebno teškom situacijom u Primorsko – goranskoj i Osječko – baranjskoj županiji. U ovim regijama, broj umrlih znatno nadmašuje broj rođenih, što vodi do zabrinjavajućeg smanjenja stanovništva.
Objavljen je i popis 100 gradova i općina s najgorim prirodnim prirastom na kojemu su i četiri zagorske općine – Zagorska Sela, Hrašćina, Kumrovec i Mihovljan.
Unatoč ozbiljnosti situacije, ne postoji koordinirana nacionalna strategija za rješavanje problema, a političke stranke imaju različite pristupe. Vlada premijera Andreja Plenkovića nije uvela hitne mjere, a novi Ministarstvo demografije i useljeništva nije pružilo konkretne informacije o uzrocima ili rješenjima. U situaciji gdje se predviđa neodrživost mirovinskog i zdravstvenog sustava u budućnosti, nužno je postići nacionalni konsenzus i provesti hitne demografske mjere.
