Klimatske promjene i prirodne nepogode kojima posljednjih godine sve češće svjedočimo pokazuju kakva nas budućnost čeka ne počnemo li voditi brigu o našem planetu i njegovoj čistoći. Svijest o važnosti očuvanja okoliša, odvajanja otpada, recikliranja i nastojanja da što je više moguće živimo u skladu s načelima prirode, posljednjih godina sve više jača. Svjesni da je briga o okolišu zapravo briga o vlastitom zdravlju, sve više ljudi spoznaje važnost odlaska u prirodu, te koliko je ona značajna za naše mentalno zdravlje.
No nažalost, tek prilikom odlaska u prirodu mnogi uočavaju koliko je veliko ljudsko nepoštovanje prema prirodi jer divlja odlagališta otpada gotovo da su na svakom koraku. Svaka u prirodu odbačena plastična vrećica, prazna bočica napitka kojim se netko osvježio tijekom šetnje, a da ne govorimo o većim količinama otpada, među kojima se nerijetko nađe i odbačeni stari namještaj i kućanski uređaji, neprijatelj su prirode koji ima itekako veliki utjecaj na kvalitetu našeg života.
Riječ je o problemu koji bi mogao ozbiljno ugroziti život budućih generacija i utjecati na zdravlje naših potomaka, koji se nastoji riješiti na razne načine, no nažalost bezuspješno.
Divlja odlagališta osim što kvare sliku kraja u kojem živimo, loše svjetlo bacaju i na njegove stanovnike!
Broj divljih odlagališta nemoguće je točno odrediti, no činjenica je da je alarmantan. Divlja odlagališta se, osim u prirodi, mogu naći i u gradovima, gdje se otpad vrlo jednostavno može odložiti za to predviđena mjesta. Stoga je šokantna činjenica i postavlja se pitanje što se to događa u glavama pojedinaca koji otpad umjesto u kantu bace na ulicu ili negdje uz cestu, u prirodu.
No, unatoč tome što su nam nadohvat ruke sve vrste zbrinjavanja i recikliranja otpada, nesavjesni građani i dalje iz samo sebi poznatih razloga smeće odlažu na potpuno neprihvatljiv način.
Divlji deponiji opasni su za ljude i prirodu, jer štetne tvari iz otpada koji je odložen na ta smetlišta odlaze u okoliš i izravno utječu na ljude, osobito kad je riječ o teškim metalima i kemikalijama. Takva sredstva prelaze u tlo i u podzemne vode te na kraju postanu dio nečega što mi svakodnevno koristimo. Primjerice, takav otpad kroz tlo u sebe preuzimaju biljke, koje u konačnici konzumiraju ljudi i životinje i u sebe na taj način unose štetne toksine. Indirektno, divlji deponiji smanjuju kvalitetu života, potiču razvoj bolesti te u konačnici ugrožavaju egzistenciju određenih biljnih i životinjskih vrsta.
S otpadom postupajte maksimalno odgovorno!
Brigu o okolišu u Krapini svakodnevno provodi komunalno poduzeće KRAKOM d.o.o. no odgovornost za okoliš je i na svakom pojedincu. Pravilno selektiranje i odlaganje otpada zajednička je obveza svih.
Veće količine selektiranog otpada, poput papira, plastike, stakla, metala, elektroničkog otpada, stanovnici Krapine mogu odlagati u reciklažnom dvorištu, smještenom u gospodarskoj zoni Krapina – Nova – Zapad, na adresi Bobovje 52F. Također, jednom godišnje imaju pravo odlaganja 2 kubična metra glomaznog otpada u kontejnere postavljene prema rasporedu pružatelja usluge.
Stoga promijenite već danas svoje navike i s otpadom postupajte maksimalno odgovorno, jer svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju količine otpada, ali i očuvanju našeg okoliša čistim i zdravim.
Projekt “Izobrazno – informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom Grada Krapine“ financiran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
