Prije točno 450 godina u Nedelišću kraj Čakovca tiskana je prva knjiga na kajkavskom jeziku. Premda je to bila knjiga varaždinskog bilježnika Ivana Pergošića, njezin sadržaj baš zbog jezika bio je razumljiv svima, a štoviše ovom knjigom kajkavski jezik svrstao se uz bok svim drugim europskim jezicima. Upravo zbog te velike obljetnice danas je 23. Znanstveni skup u Tjednu kajkavske kulture posvećen upravo toj knjizi.
Tradicionalno, u Krapinu su na najeminentniji skup pristigli znanstvenici koji se bave izučavanjem kajkavskog jezika, književnosti i kulture, a organizira ga Hrvatska udruga Muži zagorskog srca i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
– Doista, to je velika tradicija, ali i odgovornost. Zbog toga nam je svima drago što se veliki broj mladih znanstvenika i znanstvenica i dalje odlučuje baviti nama dragom problematikom. To nam je garancija, ne samo da će naš kaj i hrvatska riječ i dalje živjeti, već će se i razvijati što nam je svima u interesu – poručio je organizator dr. sc. Rajko Fureš koji se osvrnuo i na uvođenje kajkavskog jezika u škole.
– Nakon početnih koraka koji su bili ohrabrujući, malo se zastalo pa sve ovisi o angažmanu nastavnika koji to sa srcem rade. Ali, nekakve sustavne komponente nije bilo, pa se nadamo kako će se uspjeti kroz izbornu nastavu koja bi trebala biti praktički zavičajna nastava o ljepotama svih dijelova Hrvatske koji su prožeti kajkavskim jezikom – kazao je Fureš.
Jedan od moderatora skupa i urednik zbornika emer. Alojz Jembrih apostrofirao je kako ovaj skup svjedoči kontinuumu brige i želje da se kajkavski jezik nanovo vrednuje i prikaže današnjim mlađim naraštajima.
– Znanstveni skup posvećujemo 450. obljetnici prve tiskane kajkavske knjige 1574. godine u Nedelišću. To je nešto što je znamenito i vrijedno spomena jer u kulturu jednog naroda gdje se tiska knjiga na njegovom razumljivom jeziku, to je zvjezdani trenutak. Time postaje ravnopravni član s ostalim narodima diljem Europe. Kroz tu knjigu pravnog sadržaja dobio je status književnog jezika i time na razini kulture zavrjeđuje biti na pravom mjestu – poručio je Jembrih.
Značaja znanstvenog skupa svjestan je i predsjednik Gradskog vijeća Krapine Mladen Gregurović.
– Nama u Krapini posebno je drago što se Znanstveni skup održava po 23. puta i što se na neki način oslanja na naš Tjedan kajkavske kulture jer u principu osnovna ideja festivala je bila sačuvati kajkavski izričaj. U današnje vrijeme globalizacije teško je sačuvati identitet i jezik, a kako bi se on sačuvao njime treba govoriti i pisati, a to je upravo ono što imamo ovdje prilike čuti i vidjeti na koji način se promiče naša kajkavska kultura – rekao je Gregurović.
Krapinsko – zagorska dožupanica Jasna Petek također se osvrnula na značaj Znanstvenog skupa.
– Za sve nas kajkavce, Tjedan kajkavske kulture je najveći tjedan u godini, a već tradicionalno početak tjedna obilježava znanstveni skup koji je izuzetno važan jer je naš kajkavski jezik važno izučavati iz više razina, pa tako i znanstvene. Naš kajkavski jezik s tri i pol stoljetnom tradicijom zaslužio je to u punom opsegu i dubini kao i bilo koji drugi jezici – zaključila je Petek uz zahvalu sima koji sudjeluju i doprinose znanstvenoj razini kajkavskog jezika.
