Domaći radnik ili strani ‘plaćenik’? Priča o stranim radnicima nešto je s čime se susrećemo na svakom koraku. Direktno ili indirektno, htjeli ili ne htjeli, jer činjenica je, oni su ovdje, u Hrvatskoj, i sve ih je više. Mnogima od njih Hrvatska je ‘nova Njemačka’, obećana zemlja u kojoj će zaraditi dovoljno da ima za kruh i da još toliko pošalje svojoj obitelji u Nepal, Indiju ili na Filipine.Nezaobilazna su tema, ali ne samo tema, oni su osobe, a ne neka roba koju smo uvezli. A kako se kreće tržište rada, njihov priljev neće stati, dapače. Oni nisu više samo senzacionalističke ili manje senzacionalne medijske priče o migrantima, odnosno imigrantima i emigrantima, oni nisu više ni pojave ‘rezervirane’ samo za velike gradove, oni su danas vaši sugrađani, vaši suseljani, vaši kolege na poslu u maloj, srednjoj ili velikoj tvrtki, vaši prodavači, konobari, kuhari, vaši frizeri, vaši dostavljači i poštari. Vaši susjedi. A u vrlo skoro vrijeme, vjerojatno već u sljedećoj generaciji, vaša obitelj. Pa kako onda olakšati njihovu asimilaciju u hrvatsko društvo? Tema je to kojom se vrijedi pozabaviti i za koju vrijedi pronalaziti kvalitetne sugovornike – što u samim stranim radnicima, što u njihovim poslodavcima, što u političarima, što u njihovim najmodavcima ili jednostavno, njihovim hrvatskim, odnosno zagorskim susjedima i sugrađanima.
Agencija TNT WORK posluje od 27. svibnja 2020. godine i bavi se regrutiranjem radnika iz Indije i Nepala, no 2022. godine proširili su suradnju s radnicima iz Egipta. Trenutno imaju četiri zaposlena – osnivača društva i direktora Ninoslava Podgajskog, agenticu Anamariju Vrabec, administrativnu referenticu Petru Ilijaš te voditelja – agenta za suradnju s Egiptom, Helmija M. S. Albeltajija.
Mane i problematika
Nakon što smo u prethodnom tekstu, koji možete pročitati OVDJE, temeljito opisali proceduru pri regrutiranju stranih radnika, sada ćemo se s agenticom Anamarijom Vrabec dotaknuti problematike njihove prilagodbe novoj zemlji.
Koje su po vama manjkavosti i što bi moglo biti bolje kod uvoza radnika, što se tiče RH zakonodavstva i samih procedura prilikom uvoza radnika?
– Manjkavost kod uvoza radne snage je sam proces od početka ishođenja dokumentacije, provjera, izdavanja vize pa sve do dolaska. U momentu kada je radnik potreban, nije ga moguće dovesti unutar tjedan – dva i to poslodavcima predstavlja veliki problem. U međuvremenu dok radnik dođe, poslodavac je prisiljen uzeti podizvođače ili odbiti posao jer nema radne snage s kojom će ga odraditi. Kršenje ugovornih obveza (ili prekoračenje roka radova) najčešće se kažnjava penalima – kaže nam Vrabec, dodajući da, što se tiče lakše prilagodbe stranaca u Hrvatskoj, RH pruža stranim radnicima tečajeve kako bi što prije savladali hrvatski jezik, prilikom prve prijave na mirovinsko osiguranje dostavlja im se zdravstvena iskaznica, a ukoliko ih se šalje na izaslanje imaju pravo i ishoditi europsku zdravstvenu iskaznicu te su strani radnici suglasni plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje.
Kako im vi kao agencija preko koje su stigli u RH pomažete u tome?
– Svojom prednošću smatramo to što i sami zapošljavamo stranu radnu snagu u građevinskom poduzeću Meniga mont d.o.o. i prošli smo kroz razne faze poslovanja – npr. radnici koji su došli u tranzitu,zatim spajanje obitelji kako bi radnik ostao raditi u Hrvatskoj i istovremeno imao svoju ženu i djecu uz sebe, sve do otkazivanja ugovora o radu, zbog toga što radnik smatra da je došao u Hrvatsku namjenski kako bi u nekoliko godina uštedio novac i osigurao svojoj obitelji lagodniji život u svojoj državi – ističe Vrabec.
Najviše su, kaže, uvezli radnika u građevinskom sektoru (zidar, tesar, keramičar, fasader, soboslikar, elektroinstalater, rukovatelj građevinskih strojeva i slično), no dodaje da ne smijemo zaboraviti da početkom godine najviše tržišne potražnje temelji se na ugostiteljstvu i sezonskim radnicima (kuhar, konobar, sobar, čistač i slično).
– Mišljenja sam da nema radnog mjesta na kojem bi mi bilo neobično vidjeti stranu radnu snagu jer sam puno puta u životu doživjela više ljubaznosti u uslužnoj djelatnosti od stranog radnika koji je tisućama kilometara udaljen od svoje obitelji, za kojeg sa sigurnošću možemo reći da mu nije lako biti sam u stranoj državi, a ipak nasmijan i vedar uslužuje svakog gosta – govori iz vlastitog iskustva Vrabec.
Nova prijateljstva
Kakvi su ti radnici prema vašim evidencijama prihvaćeni u radnom okruženju, a kako u okolini gdje su smješteni i u kojoj trenutno žive?
– Vjerujem kako svaki poslodavac sav trud ulaže da strani radnik bude prihvaćen u radnom okruženju jer nitko od nas ne bi volio da se mi osjećamo neprihvaćeno u stranom svijetu. Jedini problem može se ukazati zbog jezičnih barijera, naime ne znaju svi Hrvati engleski jezik, a strancima treba dosta vremena da nauče osnove hrvatskog jezika. S obzirom na to da živim u istom mjestu kao i naši radnici, načula sam pozitivne dojmove s obje strane, vrlo su prihvaćeni i čak su stekli nova prijateljstva – kaže Vrabec.
Kako se oni snalaze u svemu tome, osim jezika izazov je zasigurno i druga kultura, hrana, običaji, infiltracija u društvo,…
– Zanimljivo je recimo da, s obzirom na to da Indijci i Nepalci svoje povrće sami uzgajaju u svojim državama, tražili su od nas da im omogućimo mali komad obradive zemlje da mogu uzgojiti svoje plodove i na taj način da uštede koji euro. Također, jednom godišnje naše poduzeće Meniga mont d.o.o. organizira veliku zabavu za cijelo poduzeće. Svaki radnik uključen je u pripremu te zabave, time što pripremaju svoju tradicionalnu hranu, puštaju svoju glazbu te, kako oni upoznaju našu kulturu, tako i mi njihovu. S radnicima iz Nepala proslavili smo njihovu nepalsku Novu godinu te mogu ostaviti samo pozitivne dojmove jer smo bili savršeno ugošćeni i proslava je trajala do kasno u noć. Isto tako, oni s nama slave naše praznike/blagdane iako nisu iste vjerske zajednice, no međusobno poštivanje kulture i običaja je dodatna povezanost između radnika i poslodavca – zaključuje.
Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
