Zagrebačke ugostitelje, kao i njihove kolege diljem zemlje, muče gorući problemi u sektoru, ponajviše kvalitetno obrazovanje mladih i nedostatak radne snage. O tim temama bilo je riječi i na 16. Forumu zagrebačkih ugostitelja održanog u srijedu u Esplanade Zagreb Hotelu, prenosi Poslovni dnevnik.
Raste interes za upisom ugostiteljskih srednjih škola. Ove godine upisano je dva razreda više barmena i kuhara, te jedan razred hotelijera više, kaže Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, koji vjeruje kako je ključno da učenici više vremena provedu na praksi.
– Bitno je da i roditelji shvate da je jako lijepo upisati djecu u škole za ugostiteljska zanimanja. Prilikom razgovora s učenicima vidimo da je i dalje problem što oni imaju samo jedan dan u tjednu praktičnu nastavu – rekao je Letica.
S njim se slaže i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil koji napominje kako je ključno da mladi iz škole izađu spremni za tržište rada, a pita se i je li opće teorijskim predmetima uopće mjesto u obrtničkim srednjim školama.
U Zagrebu je zabilježen pad od dva posto ugostiteljskih objekata ove godine. Letica to objašnjava nedostatkom radne snage i prevelikim ulaznim troškovima poslovanja – samo kava je u dvije godine poskupjela za 110 posto. Dok se u mnogim drugim gospodarskim grana, dio nedostatka radnika pokrio uvozom stranih radnika, za ugostiteljstvo je poznavanje hrvatskog jezika previše značajan faktor.
– Kolege s terena kažu da se strana radna snaga pokazala kao kvalitetna. No, nažalost oni kod nas rade samo u pozadinskim poslovima zbog jezične barijere. U našoj kulturu poznatoj po ispijanju kave nepoznavanje jezika je jako problematično – svjedoči Letica, koji dodatno ističe da kako bi došlo do većih plaća u sektoru, porezna opterećenja moraju ići dolje.
– Trebali bismo imati sustav po uzoru na Njemačku. Koliko znam, davanja na plaću od 2000 eura u Hrvatskoj su 1300 eura, a u Njemačkoj 650 eura – rekao je Letica.
S obzirom na spomenute probleme, predstavnici Udruženja ugostitelja Zagreb prema Vladi imaju zahtjeve za implementaciju e-vinjeta za povremeno zapošljavanje, porezno rasterećenje ugostiteljskog sektora, inspekcijski nadzor nelojalne konkurencije i ukidanje robno – materijalnog knjigovodstva.
