U sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini, u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta, otvoren je 16. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom, “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća”, kojeg organiziraju Hrvatska udruga “Muži zagorskog srca” iz Zaboka i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo.
– Skup je iznjedrio brojne najnovije referate s područja kajkavskog jezika, književnosti i kulture. Radilo se o vrlo plodonosnoj znanstvenoj raspravi, koja je sasvim sigurno doprinijela reafirmaciji kajkavskog jezika, književnosti i kulture. Ovo je znanstveni skup s najdužom tradicijom na području Republike Hrvatske koji okuplja sve znanstvenike, zaljubljenike, ljude dobre volje, nastavnike, učenike, kojima je cilj da naša kajkavska riječ i dalje živi te da je u naslijeđe prenesemo onima koji će doći poslije nas, kao ono najvrednije, kao odraz hrvatskog identiteta. Zahvaljujući dugogodišnjoj organizaciji ovog skupa, dakako da smo doprinijeli senzibiliziranju javnosti i medija. Kajkavski je prisutniji nego što je bio. Napravljeni su veliki koraci, a najveće priznanje zasigurno je bilo kada je prije dvije godine kajkavski književni jezik dobio međunarodno priznanje i svoj ISO kod, što svima nama daje poticaj za daljnji rad, a ono što sigurno treba naglasiti, jest da je sam znanstveni skup iznjedrio jednu inicijativu, koja je kroz te godine došla, a rezultirala je objavljivanjem do sad dva sveska kapitalne biblioteke “Povijesti kajkavske književnosti”, te već sada možemo za sljedeću godinu najaviti i treći svezak – rekao je predsjednik Hrvatske udruge “Muži zagorskog srca”, Rajko Fureš.
Alojz Jembrih
Sudionici Skupa mogli su, između ostaloga, čuti zanimljiva izlaganja o liku Marije Terezije, veterinarskoj medicini 19. stoljeća na kajkavskom jeziku, životu na dvorcu Gornja Bedekovčina i posjedu Grabe u 19. stoljeću, kulinarskim nazivima u kajkavskim rječnicima od 17. do 19. stoljeća i osobnim nadimcima potkalničkog Prigorja.
Predstavljene su dvije knjige: “Enciklopedija Hrvatskog zagorja” i “Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzoru – V. zbornik radova sa znanstvenih skupova (2014. – 2016.)”, glavnog urednika Alojza Jembriha. Skup je ujedno bio posvećen ovom kroatologu, književnom povjesničaru, jezikoslovcu, slavistu i filologu, koji je ove godine proslavio svoj 70. rođendan i 40 godina znanstvenog rada.
– 70 godina nije malo, a, evo, od toga sam 40 godina posvetio znanstveno – istraživačkom radu. Naime, prije 40 godina sa svojom disertacijom na Bečkom sveučilištu ušao sam u znanstveno – istraživački rad, a kao što se može vidjeti iz mog opusa, veliki dio posvećen je upravo našoj kajkavskoj jezičnoj baštini. Oživljavanje kajkavske jezične baštine nekako mi je najviše priraslo srcu i mislim da se može s pravom reći da imam vidljivih plodova na tom području – rekao je Jembrih.
Kajkavska knjiga
Znanstvenom skupu prisustvovali su i Ivan Lamot, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ, te zamjenik gradonačelnika Krapine Drago Kozina.
– Ovaj Skup igra važnu ulogu, ne samo za grad Krapinu, nego i za čitavo kajkavsko govorno područje. Smatram da je upravo ovaj Skup doprinio tome da imamo kajkavski jezik, a ne kajkavsko narječje. Ovo je i poticaj nama, da ne zaboravimo svoj kajkavski jezik, da ga koristimo i dalje, te da u tom kontekstu i razmišljamo, ali i da nešto više pišemo. Meni je žao što, primjerice, ove godine na Skupu nemamo osvrt na neku kajkavsku knjigu – rekao je Kozina.
