Klimatska kriza ne dovodi samo do porasta globalne prosječne temperature.
Sve su očitiji učinci na oceane i led, a mnoge posljedice globalnog zatopljenja već su nepovratne, barem na stotine ili tisuće godina, upozorava Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom najnovijem izvješću o stanju svjetske klime, prenosi Fenix magazin.
– Naš planet šalje sve više signala stresa. Među najvažnijim posljedicama su gubitak leda i porast razine mora – naglasio je UN-ov glavni tajnik António Guterres
Klimatski sustav je trom, što znači da će trend porasta temperatura trajati desetljećima čak i ako bi se emisije stakleničkih plinova magično zaustavile.
Godina 2024. bila je prva godina od početka mjerenja u kojoj je globalna prosječna temperatura bila više od 1,5 Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, čime je postala i najtoplija godina ikad zabilježena. Pariški klimatski sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzija, ali dugoročni trend trenutačno kreće se između 1,34 i 1,41 Celzija, ovisno o metodologiji izračuna.
Uz ljudski utjecaj, na nagli porast temperature u 2023. i 2024. utjecali su i prirodni fenomeni poput El Niña i povećane Sunčeve aktivnosti. Izvješće WMO-a jasno ukazuje na hitnu potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i prilagodbom na već neizbježne klimatske promjene.
