Korisni savjeti
KREĆE SEZONA KRPELJA: Evo kako se možete zaštititi i na vrijeme prepoznati infekcije

Prvi topliji proljetni dani vrijeme su kad se i krpelji počinju češće javljati u prirodi. Kako su svibanj i lipanj mjeseci kad su najaktivniji, uz ranu jesen, pravo je vrijeme da se podsjetite glavnih pravila zaštite od ugriza krpelja, koji mogu biti i opasni jer prenose bolesti koje, ako se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme, mogu donijeti niz komplikacija, pa i završiti smrću, podsjećaju 24sata.

U prirodi, krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmova, niskoga raslinja do visine od jednoga metra, u šikarama te najčešće u prizemnom sloju šuma. Zbog toga je boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan s mogućnošću dolaska u kontakt s krpeljima, ističu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), uz naglasak kako se ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima mogu aktivirati i izvan uobičajene sezone. Dakle, to što su najaktivniji u proljeće i rano ljeto te u ranu jesen ne znači da ih ne možete pokupiti tijekom boravka u prirodi u, primjerice, srpnju.

Crvenilo i osip na koži su glavni simptomi

Krpelji se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a ako se čovjek nađe u njihovim prirodnim staništima, u okolišu, mogu se uhvatiti za njegovu odjeću te svojim ubodom mogu prenijeti zarazu i na čovjeka. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji takozvani šumski krpelj (Ixodes ricinus), prvenstveno u kontinentalnom dijelu, ali se njegova prirodna staništa u manjem broju mogu naći i u drugim dijelovima zemlje. Šumski krpelj može biti zaražen bakterijom Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje Lajmsku bolest, te virusom krpeljnog meningoencefalitisa, dok u hrvatskom priobalju za ljude može biti rizičan pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može prenijeti rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Od bolesti koje krpelji mogu prenijeti u Hrvatskoj, ako su zaraženi njihovim uzročnicima, najčešće su Lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis, a vrlo rijetko i neke druge.

Poseban problem je činjenica što simptome zaraze bolestima koje prenose nije uvijek lako prepoznati i povezati s boravkom u prirodi te mogućnošću da nas je ugrizao krpelj jer se najčešće javljaju s odgodom od nekoliko dana. No, postoje neki tipični simptomi koji upućuju na to da bi mogla biti riječ o tome. U roku od dva do trideset dana nakon ugriza krpelja u većini slučajeva pojavljuje se crvenilo na koži koje može biti ovalnog ili prstenastog oblika i polako se širi te doseže promjer najčešće veći od pet centimetara. To je crvenilo obično dugo prisutno (i do nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi, stvarajući karakterističan oblik.

Uz tipičan osip na koži, mogu se razviti nespecifični simptomi, poput malaksalosti, umora, zimice, vrućice, glavobolje, ukočenoga vrata, bolova u mišićima i zglobovima te povećanje limfnih čvorova, a to može trajati i nekoliko tjedana u neliječenih bolesnika, kažu u HZJZ-u. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži (pojedinačnih ili višestrukih) nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku. Lajmska bolest liječi se antibioticima, a to je izuzetno važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće kasne posljedice.

Vrijedi napomenuti i kako za šetnju prirodom odjenite duge nogavice i rukave, a hlače zavucite u čarape, kako bi ostalo što manje mogućnosti da se kukci zavuku ispod odjeće. Uz klasične mjere zaštite prije odlaska u prirodu – od nabavke odgovarajućih repelenata, odijevanja majica i košulja s dugim rukavima te hlača s dugačkim nogavicama koje je dobro vezati na gležnju, kako bi se smanjila mogućnost da krpelj dođe bliže koži te izbjegavanja neutabanih staza, sjedenja na zemlji i slično, najbolja metoda zaštite od krpeljnog meningoencefalitisa za one koji često borave u prirodi je cijepljenje. Također, imajte na umu da krpelji mogu ući u kuću i na dlaci ili koži kućnih ljubimaca te da ubod krpelja i za njih može biti iznimno neugodan. Zbog toga i ljubimce obavezno treba zaštititi sprejem, šamponom ili ogrlicom, a po povratku kući ih dobro pregledati i iščetkati dlaku.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.