Ugledni novinar Franjo Kiseljak umro je u ponedjeljak u 85. godini nakon duge i teške bolesti. Unutar struke i u čitateljstvu bio je cijenjen zbog analitičnosti, temeljitosti i brige za jezik, te je po tome, kao i zbog ljudske čestitosti i profesionalne kolegijalnosti, bio uzor mladim novinarima.
Rođen 1940. u Krapini, od 1963. honorarno je surađivao u Večernjem listu kao dopisnik iz Krapine, uređujući istodobno i lokalne novine, a 1965. počeo je raditi kao stalan novinar u zagrebačkoj redakciji Večernjaka. Preuzevši zadaće saborskog izvjestitelja za Večernji list, ušao je u područje kojem je ostao posvećen tijekom cijele svoje novinarske karijere. Djelovanje republičkog parlamenta i Vlade pratio je i kao komentator Vjesnika, sve do njegovog ukidanja 1977., a poslije toga kao izvjestitelj i komentator dnevnog lista Vjesnik. Godine 1974. dobitnik je novinarske nagrade ‘Zlatno pero’, a 1977. odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.
Na izborima 1982. i sam je postao zastupnikom u Vijeću udruženog rada Sabora SRH. Nakon ponovnog izbora 1986. bio je i funkcionalno usredotočen na aktivnosti u Saboru, ali je to smatrao privremenim i nije prekidao radni odnos sa svojom matičnom novinskom kućom. U dva mandata od 1985. do 1987. bio je i predsjednik Društva novinara Hrvatske i jedna od njegovih važnih zasluga povratak je Novinarskog doma iz društvenog, odnosno državnog u formalno i stvarno vlasništvo Hrvatskog novinarskog društva. HND mu se 2003. odužio godišnjim priznanjem ‘Milan Grlović’ za izniman doprinos.
Svoj novinarski posao u Vjesniku Kiseljak je radio do 1996. kada je prijevremeno umirovljen. No, i dalje je bio neraskidivo vezan za svoju profesiju, pišući još godinama u zagrebačkom Privrednom vjesniku, riječkom Novom listu i ljubljanskom Delu. Posljednji ispraćaj Franje Kiseljaka bit će u ponedjeljak, 11. kolovoza u 12 sati, u velikoj dvorani krematorija na Mirogoju.
