Mladi u Hrvatskoj napuštaju roditeljski dom najkasnije u Europskoj uniji, pokazuju najnoviji. Prosječna dob u kojoj Hrvati odlučuju započeti samostalan život iznosi čak 31,3 godine, što je značajno iznad europskog prosjeka od 26,2 godine, javlja Eurostat.
Odmah iza Hrvatske po ovom pokazatelju nalaze se Slovačka (30,9 godina), Grčka (30,7), Italija (30,1) i Španjolska (30 godina). S druge strane, mladi najranije napuštaju roditeljski dom u skandinavskim zemljama – u Finskoj s prosječnih 21,4 godine, u Danskoj s 21,7, a u Švedskoj s 21,9 godina.
U regionalnom kontekstu, mladi u Sloveniji napuštaju dom s 28,9 godina, a u susjednoj Mađarskoj s 27,1 godinu, što je također iznad europskog prosjeka.
Troškovi stanovanja – Hrvatska među najmanje opterećenima
Zanimljivo je da Hrvatska, uz Cipar i Sloveniju, bilježi najniže stope preopterećenosti troškovima stanovanja. Samo 2,1 posto mladih Hrvata u dobi od 15 do 29 godina živjelo je prošle godine u kućanstvima koja troše 40 posto ili više svog raspoloživog dohotka na stanovanje. Za usporedbu, prosjek za mlade u EU iznosi gotovo 10 posto, dok za ukupno stanovništvo ta brojka iznosi 8,2 posto.
S druge strane, najveće stope preopterećenosti zabilježene su u Grčkoj (30,3 posto) i Danskoj (28,9 posto), znatno iznad stope u zemljama poput Nizozemske (15,3 posto), Njemačke (14,8) i Švedske (13,5 posto).
Kad ni niži troškovi ne pomažu
Iako zemlje poput Hrvatske, Cipra i Italije imaju niske stope preopterećenosti troškovima stanovanja, njihovi mladi i dalje dugo ostaju u roditeljskim kućama. To ukazuje na to da financijski aspekt nije jedini razlog odgađanja samostalnog života – važnu ulogu igraju i društveni, kulturni i tržišni čimbenici poput nesigurnosti na tržištu rada, niskih plaća i nedostatka povoljnih stambenih opcija za mlade.
Primjer Grčke dodatno potvrđuje složenost problema – iako tamošnji mladi također kasno napuštaju roditeljski dom, istodobno su suočeni s izrazito visokim troškovima stanovanja.
