Prva procjena inflacije za rujan donosi pomiješane vijesti. S jedne strane, bilježi se usporavanje godišnjeg rasta cijena hrane i usluga, koje su u prosjeku pale za 0,3 odnosno 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. No, unatoč tome, ukupna inflacija nije pala, već je blago ubrzala s 4,1 na 4,2 posto, što se pripisuje povećanju cijena energije, piše Poslovni dnevnik.
Na godišnjoj razini rast cijena hrane smanjio se s 6,2 na 5,6 posto, a usluga s 6,4 na 6 posto. Suprotno tome, cijene energije porasle su s 2,5 na 4,5 posto, iako je na mjesečnoj razini rast bio skroman, svega 0,3 posto. Iako je udio energije u ukupnoj inflaciji veći nego prije, hrana i usluge i dalje daju najveći doprinos, zajedno oko 3,4 postotna boda od ukupnih 4,2 posto rasta potrošačkih cijena.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), inflacija u Hrvatskoj u rujnu ostala je na 4,6 posto, dok je u eurozoni porasla s 2 na 2,2 posto zbog rasta cijena energije. Time se jaz između hrvatske i prosjeka eurozone smanjio, ali je i dalje značajan – 2,4 postotna boda. Među članicama eurozone, inflacija u rujnu premašuje četiri posto još samo u nekoliko država, uključujući Estoniju, Slovačku i Latviju, dok je u nekim mediteranskim zemljama ispod dva posto.
Unatoč najavi daljnjeg poskupljenja struje i plina, očekuje se da će inflacija u preostalom dijelu godine usporiti, djelomično zahvaljujući efektu baznog razdoblja, jer je posljednje tromjesečje prošle godine obilježilo ubrzanje cijena. Također, smanjenje rasta plaća i zaposlenosti treba dodatno pritisnuti inflaciju prema dolje, no prosječna stopa za 2025. vjerojatno neće pasti na lanjskih tri posto, nego će ostati oko 3,8 posto.
Vlada se još nije izjasnila o novim projekcijama inflacije, dok je ministar financija naglasio da viša inflacija nije povoljna za najugroženije građane, ali da Vlada poduzima mjere zaštite. Objasnio je i da je dio viših cijena posljedica jačeg gospodarskog rasta Hrvatske u odnosu na ostatak EU, koji potiče potražnju za dobrima i uslugama. Također, plaće i naknade su rasle brže od inflacije, što dodatno pojačava potrošačku moć.
Podaci o BDP-u u prvom polugodištu potvrđuju snažnu potrošnju kućanstava, koja će i tijekom cijele godine ostati važan pokretač gospodarskog rasta. Međutim, u segmentu trgovine na malo primjetno je usporavanje rasta prometa u posljednjim mjesecima. U prvih osam mjeseci realni rast trgovine na malo iznosio je 3,6 posto, dok je u srpnju i kolovozu iznosio nešto više od jedan, odnosno dva posto.
Najsvježiji pokazatelji potrošnje, temeljeni na podacima o fiskalizaciji, pokazuju da su u rujnu potrošači putem kartica i gotovine platili proizvode i usluge u vrijednosti od 4,44 milijarde, što je deset posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupni fiskalizirani promet od početka godine dosegnuo je 36,7 milijardi, što je 8,2 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.
Unatoč očekivanom usporavanju potrošnje, podaci o fiskalizaciji upućuju na solidno raspoloženje potrošača. Uz to, zadržava se snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita građanima, koji se dijelom koriste za kupovinu trajnih potrošačkih dobara, što dodatno podržava potrošačku aktivnost.
Sve u svemu, iako su cijene hrane i usluga pokazale znakove smirivanja, rast cijena energije za sada zaustavlja očekivani pad ukupne inflacije, dok potrošnja kućanstava i dalje ostaje snažan stup gospodarstva.
