Muzej ‘Staro selo’ u Kumrovcu, ili kako mu često tepaju, ‘najpoznatije selo na svijetu’, prvi je i najpoznatiji etno muzej na otvorenom u Hrvatskoj. Jedna je od pet sastavnica Muzeja Hrvatskog zagorja, a njegovu jezgru čine stare zagorske ‘hiže’.
Nastao je oko rodne hiže vjerojatno najpoznatijeg Zagorca, Josipa Broza Tita, a svojim stalnim postavom Muzej podsjeća na to kako je nekada izgledao život u Hrvatskom zagorju, što se radilo, od čega i kako se živjelo. Činjenica da se radi o ‘in situ’ muzeju (na autentičnoj lokaciji) dodatno oduševljava brojne posjetitelje.
Ovog petka, 10. listopada, Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec postat će bogatiji za potpuno novu stalnu izložbu. Detalje nam je u razgovoru otkrila muzejska savjetnica i voditeljica Muzeja Anita Paun – Gadža.
U petak se otvara još jedna stalna izložba u kojoj će se prikazati život zagorske obitelji u drugoj polovici 20. stoljeća. Što će konkretno ovdje biti prikazano/izloženo?
Dane Europske baštine u Muzeju ‘Staro selo’ Kumrovec obilježit ćemo otvorenjem stalne izložbe pod nazivom “Seosko domaćinstvo od sredine 20. st.”. Izložba prikazuje promjene u načinu života stanovnika ruralnih sredina u vrijeme industrijalizacije i urbanizacije u Hrvatskoj. U to vrijeme poljoprivreda više nije primarna djelatnost, muška populacija transferira se u neke druge aktivnosti, odlaze u grad gdje se zapošljavaju u društveno organiziranoj industrijskoj proizvodnji i uslužnim djelatnostima. Veća zarada uzrokovala je želju za promjenama posebno na stambenim objektima, uvode se novi građevinski materijali, dograđuju dodatne prostorije čime se poboljšava životni standard u ruralnim sredinama. Modernizacija kućanstva vidljiva je i u kućanskim aparatima i pomagalima koji olakšavaju svakodnevni život, posebno ženske populacije. Upravo takav način prezentacije življenja zagorske obitelji u nadograđenom i preuređenom objektu predstavlja dio koji će posjetiteljima Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec približiti promjene u promišljanjima i načinu života seoskog stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća te o utjecaju i prihvaćanju građanskog načina života u seoskoj sredini.
U kojem objektu će biti smješten novi postav? O kolikoj kvadraturi se radi?
Objekt u kojem će biti stalna izložba smješten je u središtu Muzeja. Početkom 2005. godine otkupljen je od obitelji Čutić. S obzirom na to da je tijekom vremena na objektu bilo nekoliko devastacija sa željom da se poveća stambeni prostor, bila je potrebna kompletna rekonstrukcija objekta. Krajem 2024. godine objekt je u potpunosti srušen i po uzoru na stari napravljen je novi veličine oko 50 kvadrata.
Gdje ste prikupljali muzejsku građu za ovo najnovije proširenje?
Jedan dio muzejske građe koja će biti izložena u postavu zatečena je prilikom otkupa objekta, a preostala građa dio je fundusa Muzeja ‘Staro selo’. To su uporabni i ukrasni predmeti izrađeni od različitih materijala: drvo, metal, porculan, staklo, plastika.
Po otvaranju novog postava (uključujući i novi postav), koja će sve povijesna razdoblja Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec obuhvaćati? Može li se reći da će onda ‘cjelina biti zaokružena’, ili postoje još neke ideje za daljnja proširenja? Ako da, što bi se još eventualno moglo dodati?
Želja nam je u idućih nekoliko godina napraviti postav kojim bi prikazali kako je nekada izgledao seoski dućan, ali mogu slobodno reći da je ovim postavom Muzej ‘Staro selo’ u pravom smislu riječi postao dokument jednog vremena, 19. i 20. stoljeća.
Osim stalnog postava, kroz brojne suradnje često otvarate vrata i drugim izložbama… Nedavno ste ugostili izložbu Muzeja vučedolske kulture “X-FILES”, u svibnju izložbu kolega iz Muzeja ‘Etar’… Kako dogovarate suradnje s drugim muzejskim institucijama te što još imate u planu u nekom bližem razdoblju?
Nama su uvijek interesantne i zanimljive međumuzejske suradnje koje našim posjetiteljima nude dodatne sadržaje, a zahvaljujući dobroj suradnji s kolegama iz Hrvatske, ali i inozemstva tijekom godine dogovaramo razmjene izložbi. Primjerice naša izložba ”Pučke igre i igračke” trenutno gostuje u Sloveniji, a u ožujku iduće godine u goste nam dolazi izložba “Planjke-vugli-cifre“ iz Muzeja Turopolja.
Na samom kraju, kakve brojke bilježite posljednjih godina? Jesu li posjetitelji i dalje zainteresirani za ‘najpoznatije selo na svijetu’? Iz kojih zemalja najčešće dolaze strani gosti? Kakvi su njihovi dojmovi?
Svake godine bilježimo veći broj posjetitelja zahvaljujući upravo novim sadržajima, novo osmišljenim muzejsko-edukativnim radionicama za djecu i odrasle te dobroj suradnji s lokalnom zajednicom s kojom organiziramo brojne manifestacije. Najviše je domaćih posjetitelja, ali iz godine u godinu raste i broj stranih posjeta, najviše iz Amerike, Slovenije, Austrije, a nešto manje Indije i Japana.
